PočetnaIntervjuiMarin Nekić: "Emmett Kelly je bio nenamjerni klaun"

Marin Nekić: “Emmett Kelly je bio nenamjerni klaun”

-

U regionalnom dijelu 20. Liburnia Film Festivala gledat ćemo i dokumentarni film “Emmett” (Cirk Pozor, 2022.), koji kroz zanimljiv kabaretsko-biografski pristup sažima život i karijeru poznatog američkog klauna tužnog lica, Emmetta Kellyja (1898. – 1979.). Režije filma prihvatio se Marin Nekić (Rijeka, 1980.), čija karijera između ostalog obuhvaća režiju TV seriju “Tudo Tudo” (2016) za jednu brazilsku televiziju, režiju nekoliko glazbenih spotova (“Samo moja”, Mile Kekin) te rad na dokumentarnom filmu “Ljubav oko svijeta” (Anđela i Davor Rostuhar, 2020.) kao asistent montaže. Nekić je još kao klinac zaražen filmom, kad je upravo jedan njegov filmski rad pobijedio na Jugoslavenskom dječjem festivalu filma. Privlačili su ga lutkarstvo, kazalište i sve što ima veze s klaunovima, a tu je i već standardna prva postaja dobrog dijela mladih autora – edukacija u Kinoklubu Zagreb. Prije jedanaest godina Nekić odlazi u Brazil, gdje na tamošnjoj televiziji dobiva priliku režirati, paralelno povećavajući set svojih filmskih vještina: od produkcije i montaže do kolor korekcije. “Kad sam se vratio u Hrvatsku, moram priznati da me zbunio pristup koji ovdje vlada vezano uz režiju i na snimanjima. Trebalo mi je neko vrijeme za prilagodbu”, govori nam redatelj “Emmetta”.

Marine, pozabavili ste se za hrvatsku dokumentaristiku dosta neobičnom temom – klaunstvom, i još o protagonistu izvan granica Lijepe naše. Moramo pitati klasično pitanje ili dva – kako je došlo do ideje i gdje su ležali najveći izazovi u cjelokupnom stvaralačkom procesu? 

“Do ideje je došlo kroz razgovor i suradnju s mojom prijateljicom i glumicom Nikolinom Majdak. Često i lako radimo zajedno, pa je ovo bila idealna prilika napraviti nešto što nas oboje zanima. Nikolina proučava i sama se bavi klauniranjem, a i meni su ove teme jako bliske. U planu je bilo stvaranje nekoliko kratkih dokumentaraca o poznatim klaunovima i klaunicama iz povijesti, kao dio projekta u suradnji s njenom umjetničkom organizacijom Cirk Pozor koje je podržalo Ministarstvo kulture. Na kraju se ispostavilo da je budžet kojim smo raspolagali nedovoljan i za ovaj jedan film, pa smo privremeno odustali od ostalih, čemu se nadamo u budućnosti. Mislim da je tema zanimljiva i na našim prostorima gotovo potpuno nepoznata, a ispostavilo se da i na puno široj razini ne postoji baš puno sličnih uradaka. Recimo, iz SAD-a nam se čak netko javio iz obitelji Emmetta Kellyja, oduševljen našom idejom. Svakako osobe koje se bave ili su se bavile ovom vrstom posla ili čak čitav život posvetile nasmijavanju ljudi, u pravilu imaju vrlo zanimljive životne priče, ili su pak životne okolnosti koje ih okružuju jako zanimljive. To je dobra polazišna točka za stvaranje filma.

Foto: Kadar iz dokumentarnog filma "Emmett"
Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Emmett”

“Najveći je izazov za stvaralaštvo u Hrvatskoj apsolutna nedostatnost financija, tako da si prisiljen raditi posao koji bi u normalnim okolnostima radilo nekoliko ljudi ili ponekad zaista veći broj njih. Također si prisiljen na jako puno improvizacije i domišljanja, što ponekad iznjedri sjajne ideje i scene. No mi smo ovaj projekt radili s puno ljubavi za ono što radimo, za temu i za stvaranje samo. Anegdota je vjetar koji nas je počastio i razmahao se u svom najboljem izdanju na jednom polju na koje smo otišli snimiti scenu s malim šatorom. Vjetar je na kraju otpuhao šator, pa ga je Nikolina lovila po blatu preko pola polja, i tako je nastala jedna od meni dražih scena u filmu.”

Zanimljiv je i Vaš kabaretski način pričanja priče, s glumicom Nikolinom Majdak koja kao moderatorica predstavlja biografske fakte iz Emmettovog života, pripremajući se za svoj fiktivni nastup u odijelu i masci klauna.

“Opet kažem, da smo imali normalne financije, tko zna kako bi ovaj film izgledao. Ovako se čini da smo možda i bili primorani na kabaretski pristup – prostor koji smo imali na raspolaganju uredili smo da podsjeća na stare garderobe, scenu i rasvjetu prilagodili smo tom nekom ugođaju. Namjerno sam isprepleo pričanje fakata iz života Emmetta Kellyja s pripremama glumice koja se i sama bavi klaunstvom. Ona odaje svoje poštovanje velikom klaunu kroz pričanje njegove priče, ali i ulazeći u njegov klaunski lik, u samo njegovo biće. Znamo da klaun u klasičnom smislu to postaje kroz ulazak u svoj kostim i šminku – oni kod klaunova nisu samo pomoćna sredstva, već u pravom smislu označavaju njegov karakter.”

Kako biste nekome sa strane opisali život i djelovanje Emmetta Kellyja? Je li ovo priča o rušenju stereotipa, prava na vlastiti glas, nešto treće?

“Emmett Kelly je svakako jako zanimljiva persona. Nenamjerni klaun, što nije često slučaj. Kao da je čitavo vrijeme pokušavao nešto drugo, gotovo ne sluteći da je pritom postao jedan od najpoznatijih klaunova svog vremena. Samo po sebi, to je jedan od klaunskih principa. Jako puno o njemu govori jedna od njegovih najpoznatijih točaka – ona kad metlom čisti pozornicu, a u tome ga ometa reflektor koji ga stalno osvjetljava i stavlja u tzv. spot. On bježi, ali svjetla pozornice ga slijede.

Foto: Kadar iz dokumentarnog filma "Emmett"
Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Emmett”

“Emmett je zanimljiv jer nije htio biti običan veseli klaun koji ima blještavu odjeću i krevelji se. Pošao je iz nekog svog unutarnjeg osjećaja i teškog života koji je sam vodio, te onog kojeg je vidio svugdje oko sebe. Tako je stvorio lik siromaha skitnice, s kojim su se ljudi u teškom vremenu oko Drugog svjetskog rata itekako mogli identificirati. Mislim da je to bilo izuzetno hrabro. Zamislite klauna koji se nikad ne smije, a to je bio upravo Emmett Kelly. Ljudi se njemu smiju, on se ne smije. Tužan je. Možda je to priča o jednoj tuzi, koja ostaje iskrena. I uspijeva, čak uspijeva nasmijati. Na neki magični način olakšava ljudima njihovu vlastitu tugu. Pomaže.”

Jeste li možda za vrijeme rada na ovom filmu naučili nešto više o klaunskom poslu (ili pozivu?). Kakva je situacija s istim u Americi primjerice, u usporedbi s Hrvatskom? Postoji li neko stupnjevanje klauna – recimo od onih običnih koji dolaze na dječje zabave, do emetovskih koji svoje djelovanje provlače kroz umjetničku ekspresiju?

“Stjecajem okolnosti, znam dosta o klaunskom poslu i imam u njemu iskustva. Neki klaunski principi koje poznajem pomažu mi u radu, jer je umjetnički rad na raznim poljima u principu srodan – bivanje u trenutku, improvizacija, svjesnost okoline, prelaženje granica nečega što je normalno, uobičajeno, po pravilima. U Hrvatskoj je klaun na nekom svom razvojnom početku, ako govorimo o onom klasičnom klaunu, u užem smislu. U Americi je on dio tradicije, kao i u Rusiji i zemljama zapadne Europe. Moglo bi se reći da ima različitih vrsta klaunova, pa čak i onih kvalitetnijih i onih koji samo nose masku klauna, ne poznajući bit tog posla. No s druge strane – dok nasmijavaju, ne može se reći da nisu klaunovi…”

“Emmett” je Vaše privremeno zaustavljanje u dokumentaristici u redateljskoj ulozi ili već spremate neki novi projekt ?

“Nadam se da nije privremeno, imam nekoliko ideja koje bih rado pretočio u dokumentarne filmove, pa se nadam najboljem.”


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije