Nije trebala još uvijek aktualna afera s pismom Sanje Musić Milanović kako bismo shvatili da nešto opako ne štima u domaćem obrazovnom sustavu. Ne štima u Lijepoj našoj uglavnom – pa, čega se god možete sjetiti, ali obrazovanje već godinama sjedi zamrznuto u vječnoj recesiji. Koja god politička garnitura zasjedne na vlast, obećava ili započne kvazi-reforme, rezultat je sličan: fakulteta nam nema ni na mapi najuspješnijih, inflacija superodlikaša gorući je problem, djecu se pretvara u bubajuće robote umjesto što veće individualizacije programa, dok su profesori i ravnatelji – bez obzira na kvalitetu i zalaganje – pred otkazom zaštićeni kao lički medvjedi. Ni na razvijenom zapadu ne cvjetaju ruže (“Spellbound”, “Waiting for Superman”,“Brooklyn Castle”…), no njihovi problemi – ako govorimo o SAD-u – više su, čini se, usmjereni na ekonomske i klasne razlike, koje vrhunsko obrazovanje bez uključene stipendije nudi pojedincima ipak nešto dubljeg džepa.
Jedan od prošlogodišnjih “Storyvilleovih” dokumentaraca, “Try Harder!” (2021) američke autorice Debbie Lum, daje pogled na aktualno stanje američkog obrazovnog sustava kroz upisne fakultetske procese, i to kroz jednogodišnji boravak u srednjoj školi Lowell, najboljoj javnoj u San Franciscu. Lowell nije arhitektonski space shuttle, ali njegovi učenici, većinom azijskog porijekla, odlikaši su koji povijesno redovito upadaju u samu kremu tamošnjih fakulteta, tzv. Ivy League. Lum, i sama pripadnica pete kinesko-američke generacije, svojom kamerom snima četvero senior učenika i jednog predzadnje godine, u svim turbulencijama kakve pripreme za završne ispite i posljedično kidanje živaca nosi sa sobom. Većini njenih sugovornika, pak, studiranje na nekom od ovih vrhunskih fakseva životni je san, sve suprotno od toga – potpuni promašaj i osobni, nenadoknadivi gubitak; Ianu kao jedinome iz grupe, obitelj dopušta najviše slobode odlučiti što i kako želi postići u životu; vječno nasmijani i simpatični Alvan i njegova kontrolirajuća, ali majka na koju se ne možete previše ljutiti, vjerojatno su zvijezde dokumentarca; tu je i Sophia, ultra-zaposlena tinejdžerica koja nema sekunde slobodnog vremena; Rachael koja dolazi iz rasno miješanog braka (mama Afroamerikanka) pokušava okolini dokazati da njezini akademski uspjesi nemaju veze s pozitivnom diskriminacijom; dok jedini junior i bijelac među snimanom ekipom – Shea, gleda obrazovanjem izdići se iz teške ekonomske i obiteljske situacije.
Film kojem se nećete u budućnosti vraćati, ali svakako solidno gledateljsko iskustvo.
Srednja škola Lowell svijet je za sebe, u smislu da je od jutra do mraka sve podređeno učenju, knjižnica i informatička učionica dupkom pune su i nakon nastave, čak (ono što smo uspjeli vidjeti) nema ni klasičnih kliki i tinejdžerskog bullyinga. Negativna strana medalje dobrih ocjena i prijemnih ispita je što većina najboljih fakulteta u zemlji Lowellove studente gleda kao robote bez osobnosti (AP machines), trpajući sve azijsko-američke učenike u isti koš. Nekad si, doznajemo u filmu, na Berkeley mogao upasti prolazeći s 4; danas to ni izbliza nije slučaj, a lovelovski sveti gral – Stanford, čak i uz najbolje moguće ocjene, upiše svaki peti učenik. Iako će školski savjetnici dobrohotno učenicima savjetovati da bace pogled i na mrvicu manje prestižne fakultete, većina će tinejdžera iz dokumentarca i dalje neulazak na njihov faks gledati kao potpuni osobni neuspjeh, iz rakursa manje vrijedne osobe od kolega koji su upali. “Try Harder!” jest pitak i relativno informativan film, naročito iz kuta zatvorene zajednice azijskih doseljenika i njihove djece. Za bolji dojam, međutim, filmu kronično nedostaje dubina i kontekst: konkretnije, izostankom intimnijih razgovora i vanškolskog settinga, mladi ljudi u dokumentarcu (ne svojom voljom) bliži su stereotipnim predrasudama prosječnog Amerikanca; također, cjelokupni problematični proces upisa na fakultete, dotaknut je anegdotalno, kao veliki slon u sobi o kojem se zbog raznoraznih razloga ne smije preglasno pričati. Film kojem se nećete u budućnosti vraćati, ali svakako solidno gledateljsko iskustvo.
