IntervjuiTiha K. Gudac: "Ništa nije crno-bijelo"

Tiha K. Gudac: “Ništa nije crno-bijelo”

|

Prije nešto manje od tjedan dana (19. lipnja) DKE – Ured MEDIA Hrvatske obznanio je rezultate prvog roka poziva (EACEA 20/2019) za potpore televizijskim projektima od strane europskog Potprograma MEDIA Kreativne Europe. Od 35 odabranih projekata, potporu je dobio i jedan hrvatski u iznosu od 52.500 eura (ukupna vrijednost potpore 225 tisuća eura), koji će pak biti isplaćen producentskoj kući Kinoteka (koproducent Ljubo Zdjelarević) kao jednom od koproducenata.

Projekt “Granice” / “Borderline” zamišljen je kao televizijski serijal od šest nastavaka, a glavna mu je svrha promišljanje značenja i svrhe granica u zapadnoeuropskom društvu. Kao nositelj projekta prijavljen je belgijski Off World, dok su koproducenti već spomenuta hrvatska Kinoteka, litvanski In Script, norveški Relation04 Media te slovenski URGH!. Autor projekta je belgijski producent Frederik Nicolai, a kao redatelji/ce pojedinačnih epizoda angažirani su Tiha K. Gudac (Hrvatska), Anna Savčenko (Bjelorusija), Georg Götmark (Švedska), Annabel Verbeke (Belgija), John Utsi (Švedska), Vitautas Puidokas (Litva) te Isabella Rinaldi (Italija). Podsjetimo, prije nepune dvije godine financijsku potporu projektu dao je i naš HAVC (Poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom) sa 150 tisuća hrvatskih novčanica.

Hrvatsku epizodu “Granica” pod nazivom “Kupa, granica Hrvatska” režirat će, rekosmo, Tiha K. Gudac, kojoj će ovo biti prvo samostalno dugometražno doku-ostvarenje nakon filma “Goli” (Factum, 2014.). Naime, ono što je u početku trebala biti epizoda TV-serijala, u međuvremenu je evoluiralo prema dugometražnoj formi. Tako će hrvatska epizoda jedina od ostalih šest, biti razvijana kao epizoda, ali i samostalni film.

Tiha je na projekt pozvana prije četiri godine, a što ju je istom privuklo, pa – neka kaže sama autorica.

“Privukla me je činjenica da se radi o kompleksnom europskom projektu u kojem sam od samog početka imala dosta slobode u istraživanju i pristupu temi, a u konačnici i svom izražavanju. Producent Frederik Nicolai želio je okupiti više europskih redatelja koji će ispričati priču vezanu uz granice zemalja u kojima žive. Izvršna producentica Iva Tkalec, koja živi i radi između Brisela i Zagreba, kontaktirala je Kinoteku kao potencijalnog hrvatskog koproducenta i mene kao redateljicu. I tako smo započeli razvoj hrvatskog dijela priče. Početak i kraj priče je kanjon Kupe na hrvatsko-slovenskoj granici gdje sredinom rijeke prolazi granica Schengena. Zbog iste je na slovensku obalu rijeke postavljena žilet-žica. Film se najvećim dijelom bavi ljudima koji žive s lijeve i desne strane rijeke, u blizini graničnih prijelaza Brod na Kupi i Petrina. Manji dio filma sniman je na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na području Kladuše i Bihaća”, govori nam hrvatska redateljica.

Film je trenutno u fazi montaže, iako Tiha ističe i mogućnost dodatnog snimanja. No, zbog trenutne situacije s koronarivusom, odnosno ograničene mobilnosti međunarodne ekipe serijala, teško je iscrtavati neke fiksne planove. Izazova je za vrijeme snimanja bilo dosta, priča nam autorica.

“Moj prvi izazov u dokumentarizmu uvijek je moralne i etičke prirode – tko sam ja pred ljudima koji me s kamerom puštaju u svoje živote, zašto sam ovdje i koja je priča koju trebam ispričati za njih i gledatelje. Često na snimanju ne spavam prebirući po glavi je li ono što vidim i osjećam kao važno, zaista ušlo u kadar. Novi izazov također je bio i rad s međunarodnom ekipom, pri čemu je vrlo često mogućnost odlaska na teren i snimanja ovisila o dostupnosti suradnika koji su dolazili iz inozemstva i odlazili prema fiksnom planu. Nažalost, to je u pravilu značilo da snimamo što možemo, unutar unaprijed određenih dana snimanja, pri čemu se često gubila mogućnost spontane reakcije na događaje s terena”, priča nam Tiha kojoj trenutno najveću glavobolju ako to tako možemo nazvati, pričinjava Skype montaža na daljinu. Ona, naime, sjedi u Zagrebu, montažer u Belgiji. Korona je i ovdje uplela prste.

A gdje bi sa žanrovske strane smjestila svoje novo filmsko djelo?

“Pokušala sam postići efekt opservacije, koliko je bilo moguće obzirom na različita ograničenja tijekom snimanja. Ako bih ovaj film uspoređivala sa stilom svog prvog filma ‘Goli’, ovdje se radi o puno čišćem pristupu – nema naratora, grafike, arhive i sl.”, objašnjava nam redateljica koja je film/epizodu serije počela snimati u jednom svijetu, nastavila pak u drugom.

“Kada smo snimali trailer nije bilo zamišljeno da će se film ikada baviti migrantskom krizom kao takvom. Prvi fokus bili su mi stanovnici malog područja koje su teški životni uvjeti u kanjonu rijeke Kupe nagnali da stoljećima žive zajedno bez obzira na nacionalne predznake. Film je počinjao destrukcijom nastalom nakon postavljanja žilet-žice na obalu rijeke, kao obrana od potpuno fiktivne migrantske prijetnje. Međutim, situacija se od snimanja trailera do početka snimanja filma promijenila, jer su na Kupu počeli stizati migranti. O njima se najčešće govori kao o bezimenoj homogenoj masi nekih drugih ljudi. Osjetila sam potrebu ući u tu realnost i prikazati ju na nekoj bliskoj razini. Ništa nije crno-bijelo – najjasnija je stvar koju sam naučila za vrijeme snimanja”, zaključuje naš razgovor Tiha K. Gudac. Premijeru serijala “Granice” poremetila je pandemija koronavirusa, ali nastavi li se ostatak produkcijskog puta prema voznom redu, konačni proizvod mogli bismo ugledati početkom 2021. godine.

Povezani tekstovi

18. ZagrebDox: Hrvatski film – Osovinom prošlost-sadašnjost-budućnost

Osvrt na hrvatske filmove s nedavno završenog, 18. ZagrebDoxa.

17. ZagrebDox: “Žica” – Žiletno oštra zaštita zapadnoeuropske slobode

Manjinsko hrvatski film "Žica" / "The Wire" (Off World / Kinoteka / URGH! / In_Script / Relation04 Media; 2021.) Tihe K. Gudac ostvaren je...

Nagrade hrvatskim dokumentarcima na 16. SEEfestu i 28. Hot Docsu

Hrvatski dokumentarni filmovi nagrađeni su na ovogodišnjim izdanjima SEEfesta i Hot Docsa.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Kylie Minogue, Questlove i nova ljubav prema arhivi

U dobu ekrana i 4K videa, ne čudi da su 16mm vrpca koncertne arhive, kućni video s kamkordera ili stari negativi iz kutije za cipele gurnute na tavan, ujedno i egzotični vizualni začin analogne povijesti kod mlađih generacija prikovanih za streaming servise.

Popularna etnografija Libanona

"Voliš li me" (2025) Lane Daher pokazuje da popularna kultura može biti jedan od najbogatijih izvora suvremene etnografije.

“Snajka: Dnevnik očekivanja” u parku Kuće halubajskega zvončara

U sklopu programa "Slučajno kino", u četvrtak, 16. srpnja u 21 sat, bit će prikazan film "Snajka: Dnevnik očekivanja".

Maccamanija

U posljednje vrijeme izašla su dva dokumentarna filma o Paulu McCartneyju te jedan o Beatlesima.

Nakon deset izdanja gasi se Shpeena Dox

Nakon deset izdanja gasi se Shpeena Dox, festival dokumentarnog filma koji je od 2015. godine dovodio dokumentarni sadržaj u Labin.

“Memorija svijeta” – Mehanizam protiv zaborava

Alain Resnais je kolekciju zanatski odrađenih filmova (nastalih prema narudžbi) upotpunio dokumentarcem "Memorija svijeta" (1956).

Proizvođenje vlastite povijesti

"The Watermelon Woman" redateljice Cheryl Dunye je film koji se smije, zavodi, provocira i misli istodobno.

Seks i selektivno probiranje

Danas će u Dokukinu KIC biti prikazan dokumentarac "Ispiranje mozga: seks, kamera, moć" kroz koji će gledatelji imati priliku promisliti o rodnim odnosima upisanim u formalni podtekst filma.

“Umjetno inteligentni” dokumentarci

Nije, dakle, pitanje je li umjetnoj inteligenciji mjesto u dokumentarnom filmu - ona je svoje mjesto zauzela odavno...

Portret oca, autoportret kćeri

"Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.) redateljice Dalije Dozet funkcioniraju kao izrazito vješt primjer obiteljske etnografije.