PočetnaNajaveKratki utorak: Izgubljeni svjetovi Vittoria De Sete

Kratki utorak: Izgubljeni svjetovi Vittoria De Sete

|

Na programu novog Kratkog utorka – 5. studenog, u 21 sat u Kinu Tuškanac u Zagrebu, prava je filmofilska poslastica. Prikazat će se, naime, kompletan kratkometražni opus oca talijanske dokumentaristike Vittoria De Sete (1923. – 2011.). Ovih deset epskih poema, snimljenih pedesetih godina prošlog stoljeća na Sardiniji, Siciliji i u Kalabriji, prekrasni su dokumenti rada i rituala kako na moru tako i na zemlji Južne Italije, koji pružaju uvid u svakodnevni život pastira, rudara i ribara. De Seta gotovo bez ikakvih dijaloga dokumentira kulturu koja je već tada bila u nestajanju slijedom brze industrijalizacije Italije, a danas je potpuno izgubljena. Filmovi će biti pušteni s originalnih formata na kojima su nastali – 35mm filmskih kopija.

Iako ga je veliki Pier Paolo Pasolini u šezdesetima prozvao “pjesnikom realnosti”, Vittorio De Seta je uvelike zaboravljena figura ne samo svjetskog, nego i talijanskog filma. Ovaj vrlo netipičan filmaš, rođen 1923. u Palermu u kalabreškoj plemićkoj obitelji, kao mladić se preselio u Rim, gdje je završio arhitekturu, iako su ga zanimali fotografija i film. Filmom se počeo baviti nedugo nakon toga, samouk i izvan okvira službene talijanske kinematografije. Nakon što je asistirao na filmu Jeana-Paula Le Chanoisa snimanom kod Palerma, krenuo je producirati, režirati i često vlastitim rukama snimati kratke dokumentarce o svakodnevnom životu seljaka i ribara u Južnoj Italiji. Ta mala remek-djela, koja se danas smatraju spomenicima dokumentaristike, u to su se vrijeme prikazivala kao predigra dugim filmovima u kinima. Iako publika nije uvijek dobro reagirala na tu praksu, u ovom slučaju bila je oduševljena prikazima epske borbe ribara sa sabljarkama i tunama, patnje rudara u rudnicima sumpora, ili uskršnjih i žetvenih rituala sa Sardinije. Osim uspjeha kod publike, De Seta je dobro prolazio i na festivalima – film “Ognjeni otoci” / “Isole di fuoco” (1954), snimljen za vrijeme erupcije vulkana na jednom od Liparskih (Eolskih) otoka kraj obale sjeverne Sicilije, dobio je Zlatnu palmu za najbolji kratki film u Cannesu 1955. godine.

Nakon što je realizirao ovu seriju kratkih filmova, De Seta je režirao i tri dugometražna, uvelike koristeći metode iz svojih dokumentaraca (upotreba naturščika, impresivni vizuali, malo dijaloga), od kojih je najpoznatiji “Banditi iz Orgosola” / “Banditi a Orgosolo” (1960), na festivalu u Veneciji 1961. nagrađen za najbolji debitantski film. Bez obzira na nagradu film nije mogao dobiti distributera u Italiji dok nije sinhroniziran na talijanski, jer je većini Talijana sardski koji se govori u filmu bio nedokučiv. Zbog tog razloga je i Fellinijeva distributerska kuća prvotno odbila uzeti film, iako su De Seta i on bili dobri prijatelji. Upravo je on upoznao Federica s jungijanskim psihijatrom Ernstom Bernhardom, koji je uvelike utjecao na Fellinijev rad. Sedamdesetih godina De Seta se prebacio na televiziju i više nije režirao filmove, što je uvelike pridonijelo njegovom padu u zaborav. Iz njega ga je dobrim dijelom iščupao Martin Scorsese koji je talijanskog autora ugostio na Full Frame Documentary Film Festivalu 2005., nakon kojeg je krenuo ponovni interes za De Setu, kao i mnoštvo retospektiva diljem svijeta. Scorsese je za svojeg kolegu izjavio da je njegov stil onaj “antropologa koji govori glasom pjesnika”. De Seta je umro 2011. u Kalabriji, u 89. godini.

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s bolonjskom kinotekom (Cineteca di Bologna). Filmovi imaju hrvatski ili engleski prijevod, a ulaz na program je 20 kuna.

“De Seta se rada na ovim filmovima uhvatio na svoj način, s poezijom. Njegovo oko je na jugu Italije našlo hrapave ruke, umorne obraze, tanke siluete koje se u zalazak sunca vraćaju kući u osamljena, ali predivna sela. U njegovim filmovima su svakodnevne radnje preoblikovane u rituale. Rad nije odvojen od života, nego je njegov dio – uz čekanje na ribe ili spavanje poslije ručka na zlatnim poljima pšenice u unutrašnjosti Sicilije. De Setu zanima usklađenost, tolerancija, poetičnost zajedničkog života, koja je isprepletena s ljetnim satima, nevremenima, podnevnim suncem, vulkanima. Sve to pretvorio je u filmski jezik s tada inovativnom upotrebom cinemascopea (tehnika je prvi put uvedena 1953.) i filmske trake u boji, s ritmičnim korištenjem zvukova mora i vjetra, isprepletenih sa sveprisutnim pjevanjem.”

Jan Mozetič, redatelj i snimatelj

Raspored projekcije (99 minuta):

  • “Vrijeme sabljarki” / “Lu tempu di li pisci spata”; 1954. | 9 minuta
  • “Ognjeni otoci” / “Isole di fuoco”; 1954. | 9 minuta
  • “Rudnici sumpora” / “Surfarara”; 1955. | 9 minuta
  • “Uskrs na Siciliji” / “Pasqua in Sicilia”; 1955. | 8 minuta
  • “Ratari mora” / “Contadini del mare”; 1955. | 9 minuta
  • “Priča o zlatnoj žetvi” / “Parabola d’oro”; 1955. | 9 minuta
  • “Ribarske barke” / “Pescherecci”; 1958. | 10 minuta
  • “Pastiri iz Orgosola” / “Pastori di Orgosolo”; 1958. | 10 minuta
  • “Dan u Barbagiji” / “Un giorno in Barbagia”; 1958. | 9 minuta
  • “Zaboravljeni” / “I dimenticati”; 1959. | 17 minuta

Povezani tekstovi

U hrvatska kina uskoro dolazi dokumentarac o Borivoju Dovnikoviću Bordi

U hrvatska kina uskoro dolazi dokumentarac o Borivoju Dovnikoviću Bordi - "Škola hodanja 2" (2025) Jelene Novaković.

“Kritika i društvo”: Filmska kritika u regiji – mogućnosti suradnje

Prvo ovogodišnje izdanje programa "Kritika i društvo" održat će se 9. svibnja s početkom u 18 sati u zagrebačkom Dokukinu KIC.

“Nasmijana Gruzija” na programu Al Jazeere Balkans

Dokumentarni film "Nasmijana Gruzija" (2023) autora Luke Beradzea, danas se prikazuje na programu Al Jazeere Balkans.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Bogat dokumentarni program 18. Subversive Film Festivala

Na 18. izdanju Subversive Film Festivala (19.5. - 31.5.) ponovno nas čeka bogat program dokumentarnih filmova.

U hrvatska kina uskoro dolazi dokumentarac o Borivoju Dovnikoviću Bordi

U hrvatska kina uskoro dolazi dokumentarac o Borivoju Dovnikoviću Bordi - "Škola hodanja 2" (2025) Jelene Novaković.

Novo staro čulo dokumentaristike

Na 21. ZagrebDoxu po prvi put je održan i popratni program pod nazivom "Audio Dox", posvećen formi audiodokumentaraca.

21. ZagrebDox: “Invazija” – Nazvati stvari pravim imenom

"Invazija" / "The Invasion" (2024) Sergeja Loznice samim svojim naslovom ruši koncepciju suvremene povijesti kakvu ispisuje Kremlj.

“The Great War” – Početak zlatnog doba BBC-jeve dokumentaristike

Kroz seriju eseja "Zlatno doba BBC-jeve dokumentaristike" kronološki ćemo se osvrnuti na reprezentativne radove toga razdoblja.

U tijeku prijave za Tabor New Frame Film

Nakon 22 godine Tabor Film Festivala, spomenuta filmska manifestacija počinje novo poglavlje. Od ove godine kreće Tabor New Frame Film.

“Porcelain War” – Ukradeni trenuci ljepote

"Porcelain War" (2024) gotovo je u cijelosti sastavljen od snimaka koje su u ukrajinskom Harkivu bilježili tamošnji stanovnici.

21. ZagrebDox: “Željezo” – Tvrda vizualna kultura

"Željezo" (2024) Vitalija Manskog doprinosi razumijevanju toga kako se suvremena društva nose s ratnim sukobima.

21. ZagrebDox: “Ko će pokucati na vrata mog doma” – Starac i zima

"Ko će pokucati na vrata mog doma" Maje Novaković, temi iskupljeništva i isposništva pristupa esejistički svrhovito i artistički ambiciozno.

“Kritika i društvo”: Filmska kritika u regiji – mogućnosti suradnje

Prvo ovogodišnje izdanje programa "Kritika i društvo" održat će se 9. svibnja s početkom u 18 sati u zagrebačkom Dokukinu KIC.