EsejiProzori"Jesen na otoku Braču" - Mediteran iz mašte/antimodernistička razglednica

“Jesen na otoku Braču” – Mediteran iz mašte/antimodernistička razglednica

|

Otok je jedno od rijetkih mitskih mjesta koja su uspjela preživjeti u sve raspršenijem kolektivnom imaginarnom. A svako mitsko mjesto je nužno ne-mjesto, odnosno utopistička ideja kako ćemo, jednom kad tamo stignemo, iza sebe ostaviti bubanj svakodnevice i mirne se duše prepustiti djevičanskoj oazi vječnog spokoja. No, ti i takvi otoci, na kojima u netaknutoj prirodi cvrče cvrčci, mirišu borovi i mrmori more odavno ne postoje. Kao jedan od prvih izuma kapitalizma, turizam je u svojoj osnivačkoj povelji zacrtao putovanje kao proizvod jednokratne konzumacije, s jasno utvrđenim ciljem simboličke kupovine tzv. neprocjenjivog iskustva. Otočni proizvod nudi netaknutu prirodu, raj na zemlji i oazu mira i tišine, ili kako su to saželi državni turistički prodavači, Mediteran kakav je nekad bio. Je li taj i takav Mediteran ikada postojao, i ako jest, kada mu je točno došao kraj, od malene je ili nikakve važnosti onima koji su se na otoku rodili i na njemu žive, a koji svoja usta nisu prislonili na turističku bradavicu.

Rođeni Bračanin Branko Belan (Postira, 1912. – Zagreb, 1986.) u svojoj je mediteranskoj dokumentarnoj trilogiji ponudio nekoliko mogućnosti Otoka. U “Jeseni na otoku Braču” (Zagreb film, 1957.) otok je još uvijek mjesto odvijanja mitskog života, neraskividive veze čovjeka i prirode; “Vjekovi Hvara” (Zagreb film, 1959.) prikazuju otok u svjetlu velebnog poprišta povijesti i svekolike civilizacijske avanture čovječanstva; dok je u “Mediteranskim prozorima” (Zagreb film, 1960.) on pozornica ljudskih igri i igrica. “Jesen na otoku Braču” (Zagreb film, 1957.) među njima na prvi pogled iskače svojim spektakularnim koloritom bračkog pejzaža, omogućenog uporabom filmske trake u boji snimatelja Juraja Ruljančića. Film plijeni i fokusom na stanovnike otoka Brača koji umjesto branja turističkih dinara, žive od težačkog rada prisutnog davno prije pojave turizma kao takvog. Jedna od  pripadajućih scena prikazuje procesiju maslinara, mladih i starih, hodajućih i na mazgama, kako se stroljivo uspinju strmim bračkim brdima, dok iza njih svjetluca modra bonaca mirne uvale. Belanov je cilj filmom otok izvući van sezonskog turističkog narativa, gdje stanovnici tjeraju konje i magarce, rade u polju i umjesto za restorane, love ribu za sebe. Međutim, i taj i takav otok opet je razglednica kojom se prodaje priča o autentičnom i iskonskom životu tamošnjih seljaka i težaka. U maniri tada neizbježnog socrealizma, maleni ljudi i mjesta zbog svoje skromnosti i požrtvovnosti uzdižu se na pijedestal, sve kako bi se ispričala bajka o društvu jednakosti, punom mogućnosti.

Od spomenuta tri Belanova filma, “Jesen na otoku Braču” najviše pati od povijesnog trenutka svog nastajanja, ali u sebi krije i sloj koji odudara od tadašnje socijalističke ideje napretka i vjere u budućnost, donoseći naznake za onodobnu ideologiju suspektnog, iako vješto prikirivenog autorovog svjetonazora. Pomnijim gledanjem, Belanov se film razotkriva kao antimodernistička razglednica par excellence u kojoj brački redatelj tek službeno koristi dokumentarni rod. Belan zapravo u svoja autorska kola upreže igranofilmska sredstva, vršeći radikalno filmsko svjetotvorstvo – njegov jesenski Brač pomno je konstruirani igrokaz sastavljen od motiva tzv. iskonskog života u kojem čovjek još nije bio izgubio vezu s prirodom i njenim ciklusima. Svijet je to u kojem rudi vječna zora, civilizacija i njene tekovine ne postoje, a čovjek prepušten cikličkim ritmovima Majke prirode. Belanov otok blindirana je oaza izolirana od naleta nezaustavljivog napretka tehnologije i kapitala. Da bi oslikao takvu sliku, morao je puno zamišljati, možda čak i lagati. A opet, podario nam je sliku otoka iz svoje mašte, gdje sutra ne postoji i nitko ne želi da ikada svane.

“Jesen na otoku Braču”

  • Scenarij i režija: Branko Belan
  • Snimatelj: Juraj Ruljančić
  • Montaža: Mira Janjić Belan
  • Produkcija: Zagreb film
  • Godina proizvodnje: 1957.
  • Trajanje: 14 minuta

Povezani tekstovi

“The Great War” – Početak zlatnog doba BBC-jeve dokumentaristike

Kroz seriju eseja "Zlatno doba BBC-jeve dokumentaristike" kronološki ćemo se osvrnuti na reprezentativne radove toga razdoblja.

“Metallica: Some Kind of Monster” – Gorostas na koljenima

Posljednji ovosezonski "Rockdocs" za temu ima film "Metallica: Some Kind of Monster" (2004) redateljskog para Joe Berlinger - Bruce Sinofsky.

Neminovni nemi svet

Zamišljen kao omaž poeziji Francisa Pongea, "God Only Knows" (1994) Jean-Daniela Polleta nudi autorsku transpoziciju Pongeove poetike.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

18. Subversive Film Festival: “Sjećanje leptira” – Žrtve “gumene groznice”

Film Tatiane Fuentes Sadowski, "Sjećanje leptira" (2025), svojevrsna je esejistička poema zagledana u doba s početka dvadesetog stoljeća.

Predstavljen program 35. Animafesta Zagreb

U Galeriji Kranjčar održana je konferencija za medije 35. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb.

18. Subversive Film Festival: “Avant-Drag!” – “Spektar ‘draga’ proganja grad”

Sudionici filma "Avant-Drag!" (2024) Fila Ieropoulosa sami su svoj izvori svjetlosti i nade.

18. Subversive Film Festival: “Flophouse America” – Tlapnja američkog sna

Žuta i narančasta, tople boje, nenametljivo, ali naglašeno dominiraju najvećim dijelom "Flophouse America", filmskog prvijenca Monice Strømdahl.

Jučer otvoren 18. Subversive Festival

U zagrebačkom kinu Kinoteka u ponedjeljak je otvoreno 18. izdanje Subversive Festivala.

Rijeka koja spaja, rijeka koja razgraničuje

Treću sezonu "Istočnih horizonata" otvara esej o filmu "Nakdong River" / "Nakdonggang" (1952 ) Jeon Chang-keuna.

Dina Pokrajac: “Problematiziramo sukobe u širem smislu”

Direktorica Subversive Film Festivala Dina Pokrajac za Dokumentarni.net najavljuje osamnaesto izdanje ove filsmke manifestacije.

“Funk YU” Franka Dujmića na 8. Funk konferenciji

Dokumentrarni film "Funk YU" (2024) Franka Dujmića bit će prikazan na 8. Funk konferenciji.

U tijeku prijave za radionicu kreativnog dokumentarnog filma Kino kluba Split

U tijeku su prijave za radionicu kreativnog dokumentarnog filma Kino kluba Split.

Bogat dokumentarni program 18. Subversive Film Festivala

Na 18. izdanju Subversive Film Festivala (19.5. - 31.5.) ponovno nas čeka bogat program dokumentarnih filmova.