PočetnaVijestiPosebno priznanje za "Srbenku" na 16. Crossing Europe Film Festivalu

Posebno priznanje za “Srbenku” na 16. Crossing Europe Film Festivalu

|

U Linzu je jučer okončan 16. Crossing Europe Film Festival (25. – 30.4.), manifestacija posvećena autorskom filmu s naglaskom na socio-političke teme, na kojoj svake godine bude prikazano dvjestotinjak filmskih ostvarenja iz cijelog svijeta.

Najboljim filmom u službenoj konkurenciji dokumentarnog filma ove je godine proglašen “Heimat Is a Space in Time” / “Heimat ist ein Raum aus Zeit” (2019), dokumentarni esej njemačkog autora Thomasa Heisea, koji u filmu isprepliće povijest tri različite generacije svoje obitelji. Posebno priznanje ovog dijela programa pripalo je hrvatskom dokumentarcu “Srbenka” (Restart, 2018.) Nebojše Slijepčevića, ukupno dvanaesta nagrada/priznanje ovog zapaženog nefikcijskog ostvarenja. Pobjednike je pak birao žiri u sastavu: Ralph Eue, festivalski kurator i novinar; Djamila Granditds, kuratorica i menadžerica u kulturi; te Oksana Sarkisova, direktorica Međunarodnog festivala dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzio.

Osim “Srbenke”, u natjecateljskoj doku-konkurenciji Crossing Europa smjestila se i manjinska hrvatska koprodukcija Nukleus filma, “Chris the Swiss” (2018) Švicarke Anje Kofmel. Još jedna domaća manjinska koprodukcija (Plan 9 Produkcija), “Greetings From Free Forests” / “Lep pozdrav iz svobodnih gozdov” (2018) Amerikanca Iana Soroke, bila je prikazana u popratnom programu European Panorama Documentary.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.