PočetnaReagiranjaReagiranje DHFR-a i HRUP-a na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj...

Reagiranje DHFR-a i HRUP-a na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji u HAVC-u

|

U cijelosti prenosimo zajedničko priopćenje za javnost Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja povodom Izvješća o obavljenoj reviziji u Hrvatskom audiovizualnom centru od strane Državnog ureda za reviziju.

“Dana 3. veljače 2017. Državni ured za reviziju objavio je Izvješće o obavljenoj reviziji u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) za 2015. godinu. Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatska udruga producenata pozdravljaju ukazivanje na nepravilnosti na koje prirodom i sadržajem svoga djelovanja ova institucija treba ukazati. Istodobno, u cilju zaštite dosegnutih profesionalnih standarda i sloboda umjetničkog izražavanja, osjećamo potrebnim upozoriti na dijelove Izvješća kojima Državni ured ozbiljno prekoračuje svoje ingerencije.

“Državni revizor tako kaže:

‘Nisu osigurani pokazatelji na temelju kojih je moguće dati ocjenu mogu li i na koji način odabrani projekti i programi u 2015. na temelju javnih poziva pridonijeti razvoju hrvatske kulture.’

“Državna revizija ovom konstatacijom pridaje sebi pravo estetskih i umjetničkih prosudbi, što je posve izvan prirode i ingerencije takve institucije. Kakve bi to pokazatelje trebalo podastrijeti Državnom uredu za reviziju da bi ono moglo ocijeniti relevantnost spomenutih projekata? Izdiže li se ovom rečenicom Državni ured izvan svojih zakonskih ovlasti?

“Računovodstveno i knjigovodstveno dokazivanje dosega hrvatske kulture, u ovom slučaju hrvatskoga filma, čiju su kvalitetu prepoznale najeminentnije i najrelevantnije svjetske filmske institucije i priredbe, čin je bez presedana koji bismo jedino mogli opisati Krležinim naslovom – ‘Na rubu pameti’.

“Također, upozoravamo na dio Izvješća kojim se u kinematografiju praktički uvodi politička kontrola. Državni revizor kao nepravilnost izdvaja sve ugovore iznad iznosa od 200.000 (dvjesto tisuća) kuna jer ih nije potpisao ministar kulture. Dosadašnji ministri, ravnatelji i upravni odbori su praksu potpisivanja ugovora iznad 200.000 kuna primjenjivali samo na sredstva za operativni rad Centra, a ne na sredstva za filmove. Kako su svi ugovori za produkciju filmskih djela iznad 200.000 kuna, Državni ured za reviziju dakle sugerira uvođenje prakse po kojoj se ni jedan film u RH neće moći snimiti bez odobrenja Vlade. Time se ruše i poništavaju dugogodišnji napori da se kinematografija uspostavi kao neovisan sustav odvojen od politike te bi u stvarnosti značilo povratak soc-komunističkom modelu upravljanja filmom u kojemu nema mjesta umjetnosti koju nije odobrila vlast. Takvo čitanje zakona može imati nesagledive posljedice i dokinulo bi neovisnost hrvatskoga filma te ugrozilo sadržaj članka 69. Ustava RH:

‘Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.’

“Kako bismo dobili jasno i nedvosmisleno tumačenje kojim bi se osigurala neovisnost hrvatske kinematografije, a u želji da se zaštiti sustav koji već godinama daje izuzetne umjetničke i pozitivne financijske rezultate, DHFR i HRUP uputit će Saboru RH zamolbu za interpretacijom dijelova Zakona kojima Državni ured za reviziju daje faraonske ovlasti ministru kulture”, navodi se u službenom priopćenju kojeg potpisuje Koordinacija Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja (HRUP UO – Boris T. Matić, Hrvoje Osvadić, Vanja Sremac, Lado Skorin, Tamara Babun; DHFR UODanilo Šerbedžija, Igor Mirković, Antonio Nuić, Branko Schmidt, Nebojša Slijepčević).


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

20. ZagrebDox: “Blago Kraljevstva Dahomey” – Priča o duhu iz statue

"Blago kraljevstva Dahomey" (2024) Mati Diop fokusira se na događaj iz 2021., kada se 26 umjetnina, od francuske vlade odobrenih za restituciju, premješta na mjesto odakle su otuđene.

20. ZagrebDox: “Šume šume” – Stilski sukobi

"Šume šume" produktivno je sagledavati kao integralni dio opusa Renate Poljak jer najuspjelije momente čine tematsko-stilski ekvivalenti.

Igor Mirković: “Fotografije uvijek pričaju priču o ljudima”

Igor Mirković je na 20. ZagrebDoxu predstavio svoj novi dokumentarni film, "Lijepi i dragi ljudi" (Motovun Film Festival, 2024.).

20. ZagrebDox: “Rusko tiho sunce” – Djevuške u Putinovim raljama

Stilski dinamizam koji poetizira cjelinu duša filma "Rusko tiho sunce", dok profiliranje likova autoricu, čini se, vrlo malo zanima.

Rea Rajčić: “Kod dokumentaraca često sama situacija diktira autorski tim i podjelu poslova”

Producentica i redateljica Rea Rajčić za naša portal govori o svom debitantskom filmu "1001 noć" (Eclectica, 2023.).

20. ZagrebDox: “Tamo gdje raste trava” – Mettlerovi paradoksi

Peter Mettler u "Tamo gdje raste trava", između ostalog, snima svoju majku i oca u poznim godinama, očevu samrtničku postelju i kremiranje...

20. ZagrebDox: “Radije bih bila kamen” – Mala Jela sjedi na kamenu

Identitet i metamorfoza istog zasigurno je jedna od fokusnih točaka filma "Radije bih bila kamen" (Studio Pangolin, 2024.) Ane Hušman.

20. ZagrebDox: “Lijepi i dragi ljudi” – Milenijska fotografija

"Lijepi i dragi ljudi" (2024) Igora Mirkovića mogao je donijeti znatno više informacija i zaći mnogo dublje u izabrani odsječak svijeta.

20. ZagrebDox: “Književna groupie” – Banalno o banalnom

Željko Špoljar je (glavni) lik dokumentarnog filma "Književna groupie" (Factum, 2024.), debitantskog samostalnog rada Nikice Marovića.

20. ZagrebDox: “Šutnja razuma” – Film – način uporabe

Zapaženi film Kumjane Novakove "Šutnja razuma" (2023) već se naslovom referira na nemogućnost zahvaćanja makabričnosti ratnog stanja.