PočetnaReagiranjaReagiranje DHFR-a i HRUP-a na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj...

Reagiranje DHFR-a i HRUP-a na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji u HAVC-u

|

U cijelosti prenosimo zajedničko priopćenje za javnost Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja povodom Izvješća o obavljenoj reviziji u Hrvatskom audiovizualnom centru od strane Državnog ureda za reviziju.

“Dana 3. veljače 2017. Državni ured za reviziju objavio je Izvješće o obavljenoj reviziji u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) za 2015. godinu. Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatska udruga producenata pozdravljaju ukazivanje na nepravilnosti na koje prirodom i sadržajem svoga djelovanja ova institucija treba ukazati. Istodobno, u cilju zaštite dosegnutih profesionalnih standarda i sloboda umjetničkog izražavanja, osjećamo potrebnim upozoriti na dijelove Izvješća kojima Državni ured ozbiljno prekoračuje svoje ingerencije.

“Državni revizor tako kaže:

‘Nisu osigurani pokazatelji na temelju kojih je moguće dati ocjenu mogu li i na koji način odabrani projekti i programi u 2015. na temelju javnih poziva pridonijeti razvoju hrvatske kulture.’

“Državna revizija ovom konstatacijom pridaje sebi pravo estetskih i umjetničkih prosudbi, što je posve izvan prirode i ingerencije takve institucije. Kakve bi to pokazatelje trebalo podastrijeti Državnom uredu za reviziju da bi ono moglo ocijeniti relevantnost spomenutih projekata? Izdiže li se ovom rečenicom Državni ured izvan svojih zakonskih ovlasti?

“Računovodstveno i knjigovodstveno dokazivanje dosega hrvatske kulture, u ovom slučaju hrvatskoga filma, čiju su kvalitetu prepoznale najeminentnije i najrelevantnije svjetske filmske institucije i priredbe, čin je bez presedana koji bismo jedino mogli opisati Krležinim naslovom – ‘Na rubu pameti’.

“Također, upozoravamo na dio Izvješća kojim se u kinematografiju praktički uvodi politička kontrola. Državni revizor kao nepravilnost izdvaja sve ugovore iznad iznosa od 200.000 (dvjesto tisuća) kuna jer ih nije potpisao ministar kulture. Dosadašnji ministri, ravnatelji i upravni odbori su praksu potpisivanja ugovora iznad 200.000 kuna primjenjivali samo na sredstva za operativni rad Centra, a ne na sredstva za filmove. Kako su svi ugovori za produkciju filmskih djela iznad 200.000 kuna, Državni ured za reviziju dakle sugerira uvođenje prakse po kojoj se ni jedan film u RH neće moći snimiti bez odobrenja Vlade. Time se ruše i poništavaju dugogodišnji napori da se kinematografija uspostavi kao neovisan sustav odvojen od politike te bi u stvarnosti značilo povratak soc-komunističkom modelu upravljanja filmom u kojemu nema mjesta umjetnosti koju nije odobrila vlast. Takvo čitanje zakona može imati nesagledive posljedice i dokinulo bi neovisnost hrvatskoga filma te ugrozilo sadržaj članka 69. Ustava RH:

‘Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.’

“Kako bismo dobili jasno i nedvosmisleno tumačenje kojim bi se osigurala neovisnost hrvatske kinematografije, a u želji da se zaštiti sustav koji već godinama daje izuzetne umjetničke i pozitivne financijske rezultate, DHFR i HRUP uputit će Saboru RH zamolbu za interpretacijom dijelova Zakona kojima Državni ured za reviziju daje faraonske ovlasti ministru kulture”, navodi se u službenom priopćenju kojeg potpisuje Koordinacija Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja (HRUP UO – Boris T. Matić, Hrvoje Osvadić, Vanja Sremac, Lado Skorin, Tamara Babun; DHFR UODanilo Šerbedžija, Igor Mirković, Antonio Nuić, Branko Schmidt, Nebojša Slijepčević).

Povezani tekstovi

Sustavno prikrivanje neodgovornosti

Rade li institucije svoj posao u slučaju hrvatske kulture nakon štete uzrokovane pandemijom koronavirusa?

Zazor od prava javnosti

Odnos javnosti i HRT-a često je na granici netrpeljivosti, a javni servis izaziva otpor kako spornim odlukama, tako i naplaćivanjem prisilne pristojbe.

HRT ponudio izravan otkup već odbijenom filmu

Pet dana nakon početka kampanje "Meni se to gleda, HRT ne da", hrvatski javni medijski servis odlučio je ponuditi otkup barem jednom od odbijenih filmova.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.