PočetnaReagiranjaReagiranje DHFR-a i HRUP-a na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj...

Reagiranje DHFR-a i HRUP-a na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji u HAVC-u

|

U cijelosti prenosimo zajedničko priopćenje za javnost Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja povodom Izvješća o obavljenoj reviziji u Hrvatskom audiovizualnom centru od strane Državnog ureda za reviziju.

“Dana 3. veljače 2017. Državni ured za reviziju objavio je Izvješće o obavljenoj reviziji u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) za 2015. godinu. Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatska udruga producenata pozdravljaju ukazivanje na nepravilnosti na koje prirodom i sadržajem svoga djelovanja ova institucija treba ukazati. Istodobno, u cilju zaštite dosegnutih profesionalnih standarda i sloboda umjetničkog izražavanja, osjećamo potrebnim upozoriti na dijelove Izvješća kojima Državni ured ozbiljno prekoračuje svoje ingerencije.

“Državni revizor tako kaže:

‘Nisu osigurani pokazatelji na temelju kojih je moguće dati ocjenu mogu li i na koji način odabrani projekti i programi u 2015. na temelju javnih poziva pridonijeti razvoju hrvatske kulture.’

“Državna revizija ovom konstatacijom pridaje sebi pravo estetskih i umjetničkih prosudbi, što je posve izvan prirode i ingerencije takve institucije. Kakve bi to pokazatelje trebalo podastrijeti Državnom uredu za reviziju da bi ono moglo ocijeniti relevantnost spomenutih projekata? Izdiže li se ovom rečenicom Državni ured izvan svojih zakonskih ovlasti?

“Računovodstveno i knjigovodstveno dokazivanje dosega hrvatske kulture, u ovom slučaju hrvatskoga filma, čiju su kvalitetu prepoznale najeminentnije i najrelevantnije svjetske filmske institucije i priredbe, čin je bez presedana koji bismo jedino mogli opisati Krležinim naslovom – ‘Na rubu pameti’.

“Također, upozoravamo na dio Izvješća kojim se u kinematografiju praktički uvodi politička kontrola. Državni revizor kao nepravilnost izdvaja sve ugovore iznad iznosa od 200.000 (dvjesto tisuća) kuna jer ih nije potpisao ministar kulture. Dosadašnji ministri, ravnatelji i upravni odbori su praksu potpisivanja ugovora iznad 200.000 kuna primjenjivali samo na sredstva za operativni rad Centra, a ne na sredstva za filmove. Kako su svi ugovori za produkciju filmskih djela iznad 200.000 kuna, Državni ured za reviziju dakle sugerira uvođenje prakse po kojoj se ni jedan film u RH neće moći snimiti bez odobrenja Vlade. Time se ruše i poništavaju dugogodišnji napori da se kinematografija uspostavi kao neovisan sustav odvojen od politike te bi u stvarnosti značilo povratak soc-komunističkom modelu upravljanja filmom u kojemu nema mjesta umjetnosti koju nije odobrila vlast. Takvo čitanje zakona može imati nesagledive posljedice i dokinulo bi neovisnost hrvatskoga filma te ugrozilo sadržaj članka 69. Ustava RH:

‘Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.’

“Kako bismo dobili jasno i nedvosmisleno tumačenje kojim bi se osigurala neovisnost hrvatske kinematografije, a u želji da se zaštiti sustav koji već godinama daje izuzetne umjetničke i pozitivne financijske rezultate, DHFR i HRUP uputit će Saboru RH zamolbu za interpretacijom dijelova Zakona kojima Državni ured za reviziju daje faraonske ovlasti ministru kulture”, navodi se u službenom priopćenju kojeg potpisuje Koordinacija Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja (HRUP UO – Boris T. Matić, Hrvoje Osvadić, Vanja Sremac, Lado Skorin, Tamara Babun; DHFR UODanilo Šerbedžija, Igor Mirković, Antonio Nuić, Branko Schmidt, Nebojša Slijepčević).

Povezani tekstovi

Sustavno prikrivanje neodgovornosti

Rade li institucije svoj posao u slučaju hrvatske kulture nakon štete uzrokovane pandemijom koronavirusa?

Zazor od prava javnosti

Odnos javnosti i HRT-a često je na granici netrpeljivosti, a javni servis izaziva otpor kako spornim odlukama, tako i naplaćivanjem prisilne pristojbe.

HRT ponudio izravan otkup već odbijenom filmu

Pet dana nakon početka kampanje "Meni se to gleda, HRT ne da", hrvatski javni medijski servis odlučio je ponuditi otkup barem jednom od odbijenih filmova.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.

Laura Mulvey dobitnica nagrade “Wild Dreamer” za životno djelo

Subversive Festival u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Restartom, ugošćuje prominentnu britansku feminističku i filmsku teoretičarku i autoricu Lauru Mulvey.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Otvorene prijave za premijerni Dokumentarni.klub!

Udruga Dokumetar pokreće Dokumentarni.klub, neformalno okupljanje zaljubljenika u dokumentarni film.

Dodijeljene nagrade 21. Festivala 25 FPS

U subotu 27. rujna u zagrebačkom kinu Kinoteka održana je svečana dodjela nagrada 21. izdanja Festivala 25 FPS (23. - 27.9.).

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (I)

Njemačko-američki sineast Werner Herzog (rođ. Stipetić) afirmirao se kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkog novog filma 1970-ih.

Novi serijal o hrvatskom turizmu 21. stoljeća uskoro na HRT-u

"Ne zaboravite ostaviti recenziju" (2025) gledatelje vodi kroz turističku sezonu u Hrvatskoj, otkrivajući pozitivne i negativne strane turizma.

Sinoć otvoren 21. Festival 25 FPS

Sinoć je u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti svečano otvoren 21. Festival 25 FPS, uz izložbu "Meaning Distances" vizualne umjetnice Rose Barbe.

Pozivi u stranu

Posljednji esejistički tekst "Novi gruzijski film" govori o filmovima autorica Ane Džapšipe i Salomé Jashi.