PočetnaVijestiČetiri milijuna doku-kuna u HAVC-ovom lipanjskom roku za poticanje proizvodnje

Četiri milijuna doku-kuna u HAVC-ovom lipanjskom roku za poticanje proizvodnje

|

Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra prekjučer je, 13. rujna, na svojoj 72. sjednici donijelo odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za dokumentarni film (rok 20. lipnja 2016.).

Za kategoriju dugometražnog dokumentarnog filma i ukupno osam projekata izdvojeno je ukupno 2,949.750 kuna, od kojih je jedan u postprodukcijskoj fazi. Kratkom dokumentarnom metru – devet projekata, jedan u postprodukcsijskoj fazi – prepušteno je pak 1,143.000 kuna.

Svoju odluku Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra (Zrinko Ogresta, Nataša Petrović, Dino Paškov, Nikola Francetić, Hrvoje Krstulović, Željko Sarić, Darko Vidačković i Dinko Majcen) donijelo je na 72. sjednici, i to na prijedlog Umjetničkog vijeća (Ivana Fumić, Ana Marija Simić, Dean Šoša, Teodor Celakoski, Boško Picula i Miroslav Sikavica) čija je 51. sjednica održana 13. rujna ove godine.

“Usudila bih se reći kako se radi o najboljem natječaju, barem za mog mandata, čemu u prilog ide činjenica da je odobreno čak 17 projekata od 43 prijavljena. Iznimno mi je drago da su se autori okrenuli kreativnijim autorskim pristupima te proširili opseg interesnih tema.

“Također, u formativnom smislu projekti su postali raznovrsni: uz uvijek prisutne opservacijske projekte tu su filmovi eseji, portret umjetnice korištenjem 2D animacije, filmovi kolaž tehnike, film o nastanku opere, hibridni spoj eksperimentalnog i dokumentarnog filma te sportski dokumentarac prepun zanimljive arhive.

“Zadovoljna sam kako su autori počeli dublje promišljati i o dramaturgiji kao iznimno važnom i najteže predvidljivom segmentu dokumentarnog filma. Nadam se da će se ovako zanimljiv natječaj ponoviti već na drugom roku”, obrazložila je odluku Umjetničkog vijeća Ivana Fumić, umjetnička savjetnica za dokumentarni film.

Najveći iznos u kategoriji poticanja proizvodnje dugometražnog dokumentarnog filma – 650 tisuća kuna – završio je na adresi filma “The Secret Core” (Maxima film) redateljice Ane Cvitaš. Film će pratiti kreativni tim (kazališni redatelj Robert Wilson, redatelj i glumac Jim Jarmusch te kompozitor Phil Kline) opernog djela o Nikoli Tesli, koje će biti postavljeno u zagrebačkom HNK-u.

“Posljednja reprezentacija” (Sekvenca), priča Jure Pavlovića o posljednoj košarkaškoj reprezentaciji SFRJ-a i njenom labuđem pjevu na Europskom prvenstvu u Rimu 1991. godine, priskrbila je 600 tisuća kuna. Sto tisućica manje pripalo je “iOtoku” (Factum) Mihe Čelara, multimedijalno-interaktivnom povratku slovenskog pisca Mate Dolenca na otok Biševo nakon četiri godine izbivanja.HAVC, proizvodnja 2016.Stvaralačka mreža Zebra i redatelj David Lušičić mogu se pohvaliti s 350 tisuća hrvatskih novčanica za svoj dokumentarac “Mlungu – Bijeli kralj”, koji prati sudbinu hrvatskog pomorca i bivšeg autoprijevoznika Branimira Orača, uhvaćenog 2009. godine u Južnoafričkoj republici s 230 kilograma kokaina.

Mario Kovač i Interfilm (“Tri brata”) od HAVC-a će primiti 300 tisuća kuna (produkcijska kuća nije željela podijeliti informaciju o sadržaju filma), a na veliku fimsku scenu ubrzanim korakom vraća se i Pero Kvesić. Poznati književnik nakon izvrsnog “Dum spiro spera” sprema svoj drugi film. Riječ je o svojevrsnom nastavku “Spera” koji će ispričati priču o nekadašnjim stanarima Kvesićeve kuće, inače baze njegovog naširoko hvaljenog debitantskog filmskog ostvarenja. Za film “Kuća na Kraljevcu 35” (Factum) HAVC je osigurao 240 tisuća kuna.

Mučnu tematiku deložacija u Lijepoj našoj pokrivaju Hrvatski filmski savez i redatelj Zdenko Jurilj, i to u filmu “Pravo na dom” za kojeg je domaća krovna filmska institucija izdvojila 180 tisuća kuna. Najmanji iznos (129,750 kn; kategorija filmova u postprodukcijskoj fazi) što se tiče poticanja proizvodnje dugometražnih doku-djela, rezerviran je za film o paraolimpijcu Mihovilu Španji. Dokumentarac “Skrivena strana medalja” (Hrvatski filmAntonije Dubravke Carnerud krajem kolovoza je u zagrebačkom kinu Europa doživio svoju svjetsku premijeru.

HAVC, proizvodnja 2016.

Kratkometražni su dokumentarni filmovi, točnije njih devet, u ovoj HAVC-ovoj natječajnoj turi primili ukupno 1,143.000 kuna. Najnoviji projekt domaćeg dokumentarističkog maga Hrvoja Mabića odaziva se na radno ime “To nismo mi” i rezervirao je najviše kratkih kuna – njih 295 tisuća. Produkciju potpisuje Fade In, dok ovaj poetski dokumentarac s elementima eseja prati jednu siromašnu hrvatsku obitelj koju je ekonomska kriza 2008. godine dovela na rub egzistencije.

Spomenimo još ostatak pobjedničko-novčanog postolja kratkog metra. “Marija” (Kreativni sindikat; 200 tisuća kuna) Martine Meštrović i Tanje Vujasinović bavi se životom i djelom jedne od najvažnijih hrvatskih kiparica 20. stoljeća i prve ženske profesorice na odsjeku kiparstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Marije Ujević Galetović (1933.).

Treća najizdašnija kratkometražna potpora (160 tisuća kuna) kuvertirana je za dokumentarni film “Catstream” (Limen) Sunčice Ane Veldić, koje se sjećamo po provokativnoj “Hrvatskoj djevici” (2015). Film će se koncentrirati na dvije prijateljice aktivistice u zajedničkoj misiji lova uličnih mačaka za sterilizaciju.

U ovoj kategoriji sredstva su još primili “Tamna komora” (Eclectica) Marinka Marinkića, “Filozofski” (Blank) Igora Jelinovića i Antona Mezulića, “Kameleona” (3D2D Animatori) Sandre Jurak, “Žganci” (Slavica film) Romane Rožić, “Sea Fairy ST 7282” (Bulaja naklada) Ivice Mušana te “Djevojka od nula dolara” (Maxima film) Damira Terešaka.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.

JiYoon Park: Kamera – sredstvo najintimnijeg upoznavanja i prikaza

Dosadašnji radovi JiYoon Park u mediju kratkog filma pokazuju visoku razinu filmskog talenta i senzibiliteta.

“Filice” Frane Pekice najbolji film 9. Shpeena DOX-a

Dokumentarac "Filice" (Šikuti machinae, 2024.) redatelja Frane Pekice osvojio je Nagradu publike 9. Shpeena DOX-a.

Ratni dokumentarni film se dogodio

Od rata pretvorenog u reality program do rata koji se nije dogodio – tako bi se otprilike mogla opisati evolucija medijskoga praćenja ratnih zbivanja u svijetu.

18. Vukovar Film Festival: “Hassanovi ratovi” – Od prznice do mirotvorca

"Hassanovi ratovi" (2024) Roberta Bubala proglašeni su najboljim dokumentarcem na netom završenom, 18 Vukovar Film Festivalu (28.8. - 1.9.).

Tiha Modrić: “Ove smo godine odlučili ne stavljati fokus na određenu temu, kako bismo kreirali program za široku publiku”

Direktorica festivala Tiha Modrić za naš portal najavljuje osmo izdanje History Film Festivala (9. - 13.9.).

Agnès Varda kroz svoja putovanja

Uvijek plešući između života i umjetnosti, dokumentarnog bilježenja i naracije, Vardin rad nije samo refleksija stvarnosti, već i aktivni sudionik u njenom oblikovanju.