PočetnaVijestiDokumentarna povijest u nastajanju: Potpisan sporazum između DHFR-a i HRT-a

Dokumentarna povijest u nastajanju: Potpisan sporazum između DHFR-a i HRT-a

|

Ono za čim su hrvatski dokumentaristi godinama vapili – a za naš portal verbalizirali Hrvoje Hribar, Nenad Puhovski i Nebojša Slijepčević – napokon je dočekalo svoju službenu ratifikaciju.

Prije nekoliko dana potpisan je, naime, sporazum između Društva hrvatskih filmskih redatelja i HRT-a kojim se definiraju najniži iznosi honorara za autorski rad i minimalni produkcijski uvjeti kod izrade dokumentarnih filmova.

Domaći autori dokumentaraca opravdano su se bunili na prijašnje HRT-ove honorare koje su često nazivali ponižavajućim. Novi sporazum, objavljen 27. studenog na stranicama DHFR-a te potpisan od strane Gorana Radmana (glavni ravnatelj HRT-a) i Danila Šerbedžije (predsjednik DHFR-a), našim dokumentaristima nudi višestruko izdašnije honorare te po prvi puta – komadić financijskog kolača pri prodaji samih autorskih djela i repriznih emitiranja.

Dogovoreni cjenik primjenjivat će se isključivo za scenariste i redatelje-vanjske suradnike, u slučaju kada je producent HRT. Također, ugovorom su obuhvaćeni samo članovi Društva hrvatskih filmskih redatelja.

Nebojša Slijepčević, redatelj i član Upravnog odbora DHFR-a za Dokumentarni.net:

“Sporazum je jako bitan. Kažem to pristrano, kao jedan od članova tima koji je sastavljao sporazum sa strane DHFR-a. No, mislim da on može samo pozitivno djelovati na dokumentarce u produkciji HTV-a.

“Naime, dosad su redatelji koji su kao vanjski suradnici bili zaposleni kao autori dokumentarnih filmova u produkciji HTV-a, bili plaćeni po njihovom cjeniku. A taj cjenik, koji je dostupan i na internetu, propisuje sramotno male honorare.

“Reći ću jedan primjer: maksimalni propisani honorar redatelja dokumentarca do šezdeset minuta je 7500 kuna brutto! Dakle, netto oko šest tisuća kuna. Za jednosatni dokumentarac treba minimalno desetak dana snimanja, dva tjedna montaže i tjedni pripreme. Moram li dalje išta reći?

“To dovodi honorar redatelja ispod minimalca. S ovim smo sporazumom propisali minimalni honorar redatelja dokumentaraca koji je višestruko veći od gore navedenog.

“Naravno, sporazum se odnosi samo na članove DHFR-a i HTV. No, mislim da je ovo prvi korak prema podizanju standarda dokumentarnog filma kod nas, jer s rastom redateljskog honorara moraju rasti i budžeti filmova, a samim time i njihova kvaliteta.”

Sporazum između Društva hrvatskih filmskih redatelja i HRT-a vezan za dokumentarne filmove u HRT-ovoj produkciji

Za dokumentarne filmove do trideset minuta:

  • Režija: 15 tisuća kuna bruto
  • Scenarij: 7,500 kuna bruto
  • Najmanje pet dana priprema, sedam dana snimanja, deset dana montaže, što je ukupno 22 radna dana

Za dokumentarne filmove do šezdeset minuta:

  • Režija: 30 tisuća kuna bruto
  • Scenarij: 15 tisuća kuna bruto
  • Najmanje deset dana priprema, četrnaest dana snimanja, dvadeset dana montaže, što je ukupno 44 radna dana

Za dokumentarne filmove duže od šezdeset minuta:

  • Režija: 45 tisuća kuna bruto
  • Scenarij: 22,500 kuna bruto
  • Najmanje petnaest dana priprema, 21 dan snimanja, trideset dana montaže, što je ukupno 66 radnIh dana

Ostalo:

  • Prava autora nastupaju s počekom od sedam godina, unutar kojih HRT ima pravo emitirati djelo bez dodatne naknade autorima
  • Nakon sedam godina, scenaristi i redatelji ostvaruju pravo od 25 posto honorara po svakom novom prikazivanju
  • U slučaju prodaje djela drugim tv-kućama, kablovskim operaterima ili drugim zainteresiranim korisnicima, scenaristu i redatelju pripada po pet posto od ugovorene cijene

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.