PočetnaIntervjuiBoris T. Matić: "Ne želimo raditi program za dva čovjeka"

Boris T. Matić: “Ne želimo raditi program za dva čovjeka”

|

Na Zagreb Film Festivalu više ne stanuju dokumentarci. Barem ne u onom obliku na koji smo navikli – natjecateljsko-autorskom od samih početaka sada već daleke 2003. godine. Jedna od značajnijih hrvatskih oaza autorskog doku-stvaralaštva sada je isušena, a o razlozima takve odluke porazgovarali smo s direktorom ZFF-a, Borisom T. Matićem.

“Nakon trinaest godina, prvi put u životu, Zagreb Film Festival više ne prikazuje dokumentarce. Mi smo s njima počeli kada u Hrvatskoj de facto nije bilo međunarodnih festivala. Na početku nam je u Studentskom centru na dokumentarce znalo dolaziti četristo-petsto ljudi. Sjećam se jedne godine i osamsto gledatelja na “Ekaterini Velikoj”, što je bio sjajan rezultat”, prisjetio se Matić mladih početaka ZFF-a. Stvari su se, kaže, u posljednje vrijeme počele mijenjati, a publika je ZFF počela gledati kroz drugačije naočale.

“U zadnjih nekoliko godina ljudi su nas počeli percipirati kao isključivo festival igranog filma. Mislim da je to zbog ZagrebDoxa pa se ljudi valjda čuvaju za njega. Naši konkretni podaci govore da u dvorani koja ima dvjestotinjak mjesta, više nije bilo 250-300 ljudi kao što smo navikli.

“Ta brojka počela je padati na 100-150. Stalno je stagnirala ili padala pet do deset posto. Onda smo se odlučili koncentrirati na druge filmove, s obzirom na nove promjene poput termina, dužeg trajanja, novih programa, jačanja industrije…”, pojašnjava livkidacijsku odluku direktor ZFF-a.

“Jedan od bolnih rezova bilo je ukidanje natjecateljskog dokumentarnog programa. Uveli smo, međutim, novi program po imenu Making Of, spoj dokumentarnog i igranog koji na dokumentarni način priča o igranim filmovima”, pokušao je barem malo Matić ublažiti gorak okus u ustima svih ljubitelja dokumentarne umjetnosti. Kao glavni razlog ukidanja natjecateljskog dokumentarca, Matić u prvi plan gura poznatog protivnika – novac.

“Uzeti petnaest dokumentaraca pa ih prevesti… Nije to baš jeftina igračka. Onda s tim filmovima dovedete i desetak gostiju… Jedan takav program košta stotinjak tisuća kuna, a na njega dovedemo ljudi koliko i na nekakav dječji program.

“Mi, nažalost, ne možemo i ne želimo raditi programe na koje dođu dva čovjeka. Takvi festivali već postoje. No, mi smo navikli na 25-30 tisuća gledatelja. Kada brojka koju napravimo s dokumentarcima bude manja od one programa za djecu – dok nam drugi programi rastu – onda nam se čini da to naprosto više nije aktualno”, zaključio je za kraj našeg kratkog razgovora Boris T. Matić.

Povezani tekstovi

“Ono što treba činiti” najbolji međunarodni dokumentarac 19. Beldocsa

U Beogradu je završio 19. Beldocs, na kojem su hrvatski projekti te autorice i autori osvojili niz nagrada i priznanja.

Službeni plakat ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala krasit će prizor iz “Ronda” Zvonimira Berkovića

Pripreme za 24. Zagreb Film Festival, koji se ove godine održava od 9. do 15. studenoga, već su u punome jeku.

23. Zagreb Film Festival: “Vjetre, pričaj sa mnom” – Slavlje života na jezeru

"Vjetre pričaj sa mnom" (2025) sretno objedinjuje narativnost i poetičnost, postupno se semantički rastačući do fluidne osjećajnosti.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

73. Pulski filmski festival: Srđanu Kovačeviću Zlatna arena za najbolju režiju

Svečana dodjela nagrada 73. Pulskog filmskog festivala održala se sinoć u Istarskom narodnom kazalištu uz bogat popratni program.

73. Pulski filmski festival: “Yugo ide u Ameriku” – Balkan u Americi

U konačnici, Grujić i Borković u filmu "Yugo ide u Ameriku" zapravo ne rekonstruiraju povijest Yuga u Americi, nego tvore popkulturni kolaž...

Ivanu Ramljaku dodijeljena ovogodišnja Nagrada “Vedran Šamanović”

Sedamnaesta nagrada "Vedran Šamanović" dodijeljena je Ivanu Ramljaku, autoru kratkog dokumentarno-eksperimentalnog filma "Pozdrav iz Sekretarijata".

“Daleko od Vijetnama” – Resnais, zadnji put

Krajem 1950-ih službeno je završilo razdoblje snimanja dokumentarnih filmova redatelja Alaina Resnaisa.

24. Tabor New Frame Film Festival: Hrvatski filmovi – zahtjev eksperimenta i ugoda klasike

U tri natjecateljska programa 24. Tabor New Frame Film Festivala prikazano je devet dokumentaraca, od čega pet hrvatskih.

Kylie Minogue, Questlove i nova ljubav prema arhivi

U dobu ekrana i 4K videa, ne čudi da su 16mm vrpca koncertne arhive, kućni video s kamkordera ili stari negativi iz kutije za cipele gurnute na tavan, ujedno i egzotični vizualni začin analogne povijesti kod mlađih generacija prikovanih za streaming servise.

Popularna etnografija Libanona

"Voliš li me" (2025) Lane Daher pokazuje da popularna kultura može biti jedan od najbogatijih izvora suvremene etnografije.

“Snajka: Dnevnik očekivanja” u parku Kuće halubajskega zvončara

U sklopu programa "Slučajno kino", u četvrtak, 16. srpnja u 21 sat, bit će prikazan film "Snajka: Dnevnik očekivanja".

Maccamanija

U posljednje vrijeme izašla su dva dokumentarna filma o Paulu McCartneyju te jedan o Beatlesima.

Nakon deset izdanja gasi se Shpeena Dox

Nakon deset izdanja gasi se Shpeena Dox, festival dokumentarnog filma koji je od 2015. godine dovodio dokumentarni sadržaj u Labin.