PočetnaVijestiPredstavljeni petogodišnji rezultati MEDIA deska Hrvatske

Predstavljeni petogodišnji rezultati MEDIA deska Hrvatske

|

Naslovna fotografija: Martina Petrović / Foto: Nina Đurđević

U zagrebačkom KIC-u u srijedu je, 28. siječnja, predstavljenja brošura pod imenom Čista petica / Excellent Five, kojom se široj javnosti predstavilo djelovanje MEDIA deska Hrvatske, osnovanog 2008. godine.

Brošuru su napučili financijski rezultati od 2008. do 2013. godine, odnosno brojka od 3.3 milijuna eura bespovratnih sredstava koje su u tom razdoblju iz EU-AV potprograma MEDIA povukli naši pripadnici audiovizualne industrije.

Najveći postotak povučenih sredstava odnosio se na kategorije automatske i selektivne distribucije (1,348.502 eura), festivale (575.310 eura), potpore producentima (517.742 eura), umrežavanje i digitalizaciju kina (427.264 eura), stipendije hrvatskih korisnika (383.182 eura) te kontinuirano usavršavanje (48 tisuća eura).

Na okupljanju je posebno istaknuta radionica ZagrebDox Pro, prvi hrvatski program kontinuiranog usavršavanja kojeg sufinancira MEDIA. Od dokumentarnih projekata kojima su odobrena europska sredstva, okupljenima je predstavljen film “U potrazi za izgubljenom državom” Marije Ratkoviće Vidaković u produkciji Barbare Jukopile i Vere Robić-Škarice iz Hrvatskog filmskog saveza. Marina Burić iz Restarta je, pak, približila projekt KineDok koji će otvoriti alternativne kanale distribucije kreativnih dokumentaraca u ovom dijelu Europe.

Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativna Europa – Ureda MEDIA:

“Čista petica je hrabar naziv, ali zaslužen, jer se radi o iznosu od 3.3 milijuna eura – odnosno, o potporama za sedamnaest hrvatskih filmova, pet hrvatskih filmskih festivala, za digitalizaciju četiri hrvatska kina, sufinanciranju jedanaest kina u okviru mreže Europa Cinemas te velikom broju potpora u okviru automatske i selektivne potpore europskog filma u Hrvatskoj.”

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra:

“Došao sam čestitati na uspješnoj prvoj petoljetci, jer iza tih pet godina stoji pet godina čistog sustavnog i svakodnevnog rada. Pratili smo kako iz ničeg nastaje nešto, kako od nule kreće jedan brojevni niz i kako se nešto gradi. Bio je potreban određeni napor da dorastemo toj kompjuterskoj igri koju nameće administracija Programa MEDIA, ali s druge strane pokazalo se da taj napor nije tako nevjerojatan kao što su skeptici mislili.”


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

7. AJB DOC, dan treći i četvrti: Lica izvještavanja

Na 7. AJB DOC-u organiziran je panel "Nasilje nad ženama".

Pripovijesti krajolika

U ovoj seriji eseja bavit ćemo se hibridnim formama u dokumentaristici, filmovima koji nadilaze granice klasičnog dokumentarca.

22. Liburnia Film Festival: “Brdo stvari” – Ekonomija i sociologija buvljaka

"Brdo stvari" Tonija Jelenića portret je prodavača Pere koji na Hrelić dolazi otkako je shvatio da je takav posao znatno lakši od onog električarskog.

7. AJB DOC, dan drugi: Priručnik za pamćenje

Izvještaj s drugog dana 7. AJB DOC-a.

7. AJB DOC, dan prvi: Aktivizam kao nužnost

Izvještaj s prvog dana 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu sinoć otvoren 7. AJB DOC

Sedmo izdanje međunarodnog Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će trajati do 17. rujna, svečano je sinoć otvoreno u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.