PočetnaVijestiHrvatskim dokumentarcima 655 tisuća kuna od HAVC-a

Hrvatskim dokumentarcima 655 tisuća kuna od HAVC-a

|

Hrvatski audiovizualni centar prije nekoliko je dana objavio rezultate svojih javnih poziva, i to za: Poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom (3. rok), Razvoj scenarija za animirani film (2. rok), Razvoj scenarija za animirani film (2. rok), Razvoj scenarija za dugometražni dokumentarni film (2. rok) te Razvoj projekata u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma (2. rok). HAVC-ovo vijeće odluku o dodjeli sredstava donijelo je po prijedlozima Umjetničkog vijeća, čija je 34. sjednica održana 9. listopada 2014.

52. sjednica HAVC-a odlučivala je u sastavu: Vera Robić-Škarica, Ivana Vukinovac Gelo, Snježana Tribuson, Olinka Vištica, Zrinko Ogresta, Silvestar Kolbas, Hrvoje KrstulovićDino Paškov, dok su jučer na 34. sjednici Umjetničkog vijeća sudjelovali Sanja Grbin, Sanja Ravlić, Slaven Zečević, Dragan Rubeša, Juraj Lerotić, Tomislav Mršić, Igor Prassel i Robert Knjaz.

Dokumentarnim filmovima – njih ukupno osam – pripalo je 655 tisuća kuna. Da sve ne ostane isključivo na šturim brojkama i slovima, potrudili smo se stoga doznati mrvicu više o svakom pojedinačnom projektu. Misija koju smo većinom uspješno odradili, s izuzetkom nekoliko autora s kojima nismo uspjeli stupiti u kontakt, unatoč našem nemalom trudu. Osvrnimo se ipak na podatke kojima trenutno raspolažemo.

U kategoriji Poticanja filmskih produkcija s manjinskim hrvatskim udjelom, 250 tisuća kuna dobio je film “15 minuta”, novi koprodukcijski projekt Nukleus filma i Siniše Juričića. Režiju bi trebali potpisati Danci George Larsen i Kasper Vedsmand, a u produkciju je uključena i produkcijska kuća Final Cut for Real, odgovorna za filmove “Čin smaknuća” / “The Act of Killing” (2012) i “The Look of Silence” Joshue Oppenheimera (2014). O radnji filma “15 minuta” od Siniše Juričića (zasad) nismo uspjeli previše izvući, tek da se radi o osjetljivoj tematici koja povezuje Dansku i Hrvatsku.

HAVC---razvoj-scenarija

Za drugi rok Razvoja scenarija za dugometražni dokumentarni film, dakle filmska djela u početnom stadiju razvoja, HAVC je izdvojio ukupno 175 tisuća kuna. Pet filmova uknjižilo je jednaki novčani iznos (po 35 tisuća kuna), a raduje inflacija ženskih redatelja koje su doslovce zadominirale spomenutim scenarističkim rokom (četiri od pet filmova).

Filmašica Ana Opalić, koje se sjećamo po vrlo solidnom LGBT dokumentarcu “Još jednom” (2013), za svoj je sljedeći projekt izabrala osobnu priču iz neposredne blizine. “Lijek” (Prostor rodne i medijske kulture K-zona / Gabrijela Ivanov) na svoj minimalističko-direktan način govori o redateljičinoj majki koja boluje od zloćudnog tumora na jeziku, ali koja i dalje ne može odoljeti sirenskom zovu cigareta.

Sekvenca d.o.o., producent Jure Pavlović i scenarist Ivan Mirko Senjanović, pak, pripremaju dokumentarac pod nazivom “Surogat za Vuda”. Kako je projekt još u ranoj fazi, ime redatelja odgovorni još nemaju u rukavu, ali zato privlače itekako zanimljivom biografskom tematikom.

Vud predstavlja nadimak crnogorskog umjetnika Dušana Vukotića, koji je 1962. godine svojim “Surogatom” (1961) jugoslavenskoj kinematografiji priuštio Oscara u kategoriji animiranog filma. Biografski dokumentarac “Surogat za Vuda” trebao bi rasvijetlititi brojne više ili manje poznate natuknice iz Vukotićevog zanimljivog života, uključujući zabranu ulaska u Zagreb film 1991. godine, mjesto na kojem je redatelj proveo gotovo čitav radni vijek.

Zanimljiv sinopsis sadrži i film Marijane Verhoef “Sofkin svijet” (Aning usluge d.o.o. / Matija Radeljak) također spada u biografski podžanr, a govori o Sofiji, izvanbračnom djetetu Hrvatice i Albanca, koja je većinu djetinjstva provela po udomiteljskim obiteljima. Danas Sofija – koja je Hrvatsku, zajedno s vlastitom kćerkicom, napustila početkom rata – živi u berlinskom LGBT skvotu, utočištu za marginalizirane skupine s balkanskog polutotoka.

U-potrazi-za-izgubljenom-državom
Foto: “U potrazi za izgubljenom državom” / Režija: Marija Ratković Vidaković

U istoj kategoriji sredstva su dodijeljena i filmovima “Stop” Tanje Miličić (Factum / Nenad Puhovski) te “Stvarima o kojima ne pričamo” Renate Poljak (REA – udruga za suvremene umjetničke produkcije i arhitektonske produkcije) za koje nemamo opširnije podatke.

Rezultati poziva Razvoj dugometražnih dokumentarnih projekata (2. rok) obradovao je autore / producente dva dokumentarna djela kojima je HAVC ukupno dodijelio 230 tisuća kuna.

Nekako nama najpoznatiji film, o kojem smo već više puta pisali na Dokumentarnom, dolazi iz radionice Hrvatskog filmskog saveza i producentice Vere Robić-Škarice. Filmom “U potrazi za izgubljenom državom” (HAVC dodijelio 140 tisuća kuna) redateljski kormilari Marija Ratković Vidaković, a svi uključeni u njegov razvoj već se mogu pohvaliti pitching nagradama na ZagrebDoxu, Sheffield Doc/Festu i prizrenskom DokuFestu. Također, ovaj dokumentarac o raspadu jedne zemlje iz obiteljske perspektive, od početka (razvoj scenarija) podupire i naš HAVC.

Nešto manja financijska injekcija – 90 tisuća kuna – ubrizgana je dokumentarnom filmu “Mlungu – Bijeli kralj” redatelja Davida Lušičića i producenta Zvonimira Marčića (Stvaralačka mreža Zebra). Priča je to o Branimiru Oraču, hrvatskom pomorcu i bivšem autoprijevozniku, koji je 2009. godine uhvaćen u Južnoafričkoj republici s 230 kilograma kokaina.

Branimir je prošle godine pušten iz zatvora, a film nudi njegovo svjedočanstvo o stvarnosti iza južnoafričkih rešetaka, paralelno prateći pokušaj uklapanja pojedinca u normalnu hrvatsku svakodnevnicu.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.