PočetnaVijestiOkrugli stol u Puli: Autori zahtijevaju pravnu sigurnost

Okrugli stol u Puli: Autori zahtijevaju pravnu sigurnost

|

HRT mora regulirati prava audiovizualnih autora, a nadležna državna tijela konačno odrediti imovinsko stanje hrvatske audiovizualne baštine – zaključak je okruglog stola održanog jučer na Pulskom filmskom festivalu u organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja pod pokroviteljstvom Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Okrugli stol održan je u sklopu pratećeg programa Pula PRO, a cilj mu je bio razmotriti trenutno stanje autorskih prava u audiovizualnoj djelatnosti.

Antonio Nuić, predsjednik DHFR-a, otvorio je skup: “Govorim u ime redatelja koji doživljavaju ponižavajući odnos od televizija s nacionalnom koncesijom, prije svega od HRT-a. Autorskim im se ugovorima nude sramotni iznosi te se traži da se odreknu svih daljnjih prava od eksploatacije vlastitih djela.” Ukazao je i na proizvoljna tumačenja Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te jednostrano reguliranje Cjenika od strane HRT-a. Otvorio je i drugu temu – neregulirano područje autorskih prava kada je riječ o djelima snimljenim prije 1990. godine.

Ljiljana Kuterovac, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) pojasnila je djelokrug i ovlasti svojeg zavoda te izrazila stav da je autorskopravni zakonodavni okvir u Hrvatskoj načelno na razini europskih standarda, no da je ključ u praksi – provođenju konzistentne politike od strane svih uključenih institucija te u usklađivanju javnih politika vrednovanja autorskih prava.

PFF,-Okrugli-stol---2
Antonio Nuić, Hrvoje Hribar i Zoran Bauer / Foto: Matija Šćulac, Pulski filmski festival

Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, istaknuo je nekoliko problematičnih mjesta: “Dogodio se kaos oko nasljedstva nacionalne AV baštine tijekom privatizacije središnjih socijalističkih produkcijskih tvrtki, a istovremeno je javna televizija odlučila prekinuti višedesetljetnu dobru praksu i prihvatiti pseudokorporativni stil izrabljivanja autora i njihovih djela. Potonje je vidljivo na dva mjesta: kod ugovaranja nove proizvodnje i kod naplaćivanja korištenja javnog arhiva u nadzoru HRT-a.”

Sanja Ravlić, hrvatska predstavnica pri Eurimagesu i članica Programskog vijeća HRT-a; Zoran Bauer, odvjetnik i nasljednik Branka Bauera; Carmen Lhotka, načelnica Odsjeka za zaštitu i restauraciju filmskog gradiva Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva te Tajana Tomić, voditeljica samostalne službe za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove pri DZIV-u, u svojim su izlaganjima dali konkretne primjere iz pojedinih aspekata.

Ravlić je govorila o europskim regulativama dostupnosti AV baštine, Bauer o tijeku i načinima odnošenja prema materijalnoj i nematerijalnoj kinematografskoj baštini u procesu pretvorbe i privatizacije, Lhotka o trenutnoj poziciji i ovlastima Kinoteke, a Tomić o tzv. djelima siročadi (orphan works), regulaciji AV proizvoda kojima se ne može identificirati autorstvo.

PFF,-Okrugli-stol---1
Bruno Kragić, Nina Obuljen-Koržinek, Sanja Ravlić i Tajana Tomić / Foto: Matija Šćulac, Pulski filmski festival

U raspravi su sudjelovali i Nina Obuljen-Koržinek, predsjednica Programskog vijeća HRT-a; Đurđica Paić, voditeljica Odjela za autorsko i srodna prava Hrvatske autorske agencije; odvjetnici Bojan Čobanić i Neven Vučković; Martina Petrović, voditeljica Ureda MEDIA pri Desku Kreativne Europe; Vlatka Vorkapić i Snježana Tribuson, članice Upravnog odbora DHFR-a; Bruno Kragić, član Programskog vijeća HRT-a i filmolog te Lordan Zafranović, filmski redatelj.

Paić je sažela prvi dio rasprave stavom da je ključ rješenja u udruživanju korisnika prava, redatelja, producenata, scenarista, i ostvarivanju najbolje moguće regulative za ostvarivanje kolektivnih prava, a nastavno tome Vorkapić je posebno pozdravila činjenicu da je u publici bilo mnogo studenata filma i medija na kojima je također odgovornost – da se interesiraju za ove teme, čitaju ugovore koji im se nude i aktiviraju se oko prava koja im pripadaju.

Sudionici okruglog stola zaključili su kako nije kasno da se sva ta navedena pitanja riješe, normativno i praktično. Put rješenja je u žurnom i kompetentnom pregovaranju s upravom HRT-a, odnosno, kad je u pitanju kriza nacionalne baštine – metoda je revizija privatizacije filmskih kuća te adekvatna dopuna Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima kao i Zakona o audiovizualnoj djelatnosti.

Pula-stol-10
Foto: Matija Šćulac, Pulski filmski festival

Nakon izlaganja iz publike su im se u raspravi pridružili i Vinko Grubišić, predsjednik Uprave Jadran filma, redatelj Rajko Grlić te drugi prisutni. Zafranović i Grlić iznijeli su vrlo konkretne primjere zlouporabe svojih djela od strane televizijskih kuća, identične onima koje prisutni odvjetnici svakodnevno susreću u praksi: neisplate autorskih naknada, nepriznavanje autorstva, prekrajanje i kraćenje filmova, neplaćanje ugovorenih repriza, nedostupnost starih ugovora i drugo.

Zafranović je naglasio kako filmskom autoru uskraćivanje autorskih prava izravno dovodi u pitanje egzistenciju jer on od filmova živi. Grlić je, parafrazirajući pojam tzv. djela siročadi, dodao da će “upravo ovi filmovi koje danas gledamo u Puli ostati bez svojih prava i postati ta djela siročad ako se ovakva praksa nastavi”. Također, i Zafranović i Grlić smatraju da HAVC nije učinio dovoljno za zaštitu autora baštinskih audiovizualnih djela i njihovih pravnih nasljednika.

Na kraju je najavljeno da će Društvo hrvatskih filmskih redatelja sve što je do sada izneseno tijekom javne rasprave na ovu temu biti objavljeno u javnom dokumentu, a koji će biti i službeno upućen nadležnim tijelima. Tematika će biti objedinjena i u brošuri koju će DHFR izdati na jesen što će ujedno biti prilika za novi susret.

Povezani tekstovi

U tijeku prijave za Tabor New Frame Film

Nakon 22 godine Tabor Film Festivala, spomenuta filmska manifestacija počinje novo poglavlje. Od ove godine kreće Tabor New Frame Film.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića treći najgledaniji hrvatski dokumentarac od osamostaljenja

Nakon dva mjeseca kinodistribucije film "Fiume o morte" Igora Bezinovića je pogledalo 21.592 gledateljica i gledatelja.

Otvorene prijave za 26. Mediteran Film Festival

Otvorene su prijave za 26. Mediteran Film Festival, koji će od 7. do 11. listopada 2025. biti održan u Širokom Brijegu.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Rijeka koja spaja, rijeka koja razgraničuje

Treću sezonu "Istočnih horizonata" otvara esej o filmu "Nakdong River" / "Nakdonggang" (1952 ) Jeon Chang-keuna.

Dina Pokrajac: “Problematiziramo sukobe u širem smislu”

Direktorica Subversive Film Festivala Dina Pokrajac za Dokumentarni.net najavljuje osamnaesto izdanje ove filsmke manifestacije.

“Funk YU” Franka Dujmića na 8. Funk konferenciji

Dokumentrarni film "Funk YU" (2024) Franka Dujmića bit će prikazan na 8. Funk konferenciji.

U tijeku prijave za radionicu kreativnog dokumentarnog filma Kino kluba Split

U tijeku su prijave za radionicu kreativnog dokumentarnog filma Kino kluba Split.

Bogat dokumentarni program 18. Subversive Film Festivala

Na 18. izdanju Subversive Film Festivala (19.5. - 31.5.) ponovno nas čeka bogat program dokumentarnih filmova.

U hrvatska kina uskoro dolazi dokumentarac o Borivoju Dovnikoviću Bordi

U hrvatska kina uskoro dolazi dokumentarac o Borivoju Dovnikoviću Bordi - "Škola hodanja 2" (2025) Jelene Novaković.

Novo staro čulo dokumentaristike

Na 21. ZagrebDoxu po prvi put je održan i popratni program pod nazivom "Audio Dox", posvećen formi audiodokumentaraca.

21. ZagrebDox: “Invazija” – Nazvati stvari pravim imenom

"Invazija" / "The Invasion" (2024) Sergeja Loznice samim svojim naslovom ruši koncepciju suvremene povijesti kakvu ispisuje Kremlj.

“The Great War” – Početak zlatnog doba BBC-jeve dokumentaristike

Kroz seriju eseja "Zlatno doba BBC-jeve dokumentaristike" kronološki ćemo se osvrnuti na reprezentativne radove toga razdoblja.

U tijeku prijave za Tabor New Frame Film

Nakon 22 godine Tabor Film Festivala, spomenuta filmska manifestacija počinje novo poglavlje. Od ove godine kreće Tabor New Frame Film.