PočetnaRecenzije"Khodorkovsky" - Uspon i pad kontroverznog biznismena

“Khodorkovsky” – Uspon i pad kontroverznog biznismena

|

Politički dokumentarci odavno su postali sastavni dio jelovnika svakog iole zagriženijeg fana dokumentarnog odjeljka sedme umjetnosti. I dok smo već navikli da se domaći dokumentarni filmovi bilo kakve tematike teško probijaju do malo šire publike, niti situacija s generalnom percepcijom političkih dokumentaraca ne nudi nešto ružičastiju sliku.

Američka kinematografija suvereno gospodari i ovim filmskim ogrankom, pa se gledajući razne top liste najboljih dokumentaraca stječe dojam kako većina onoga što vrijedi u dokumentarnom svijetu dolazi upravo iz SAD-a.

Većini dokumentaroljubaca vjerojatno ne bi bio veći problem nabrojati deset najdražih američkih dokumentarnih, pa i političkih filmova, a razmjerno mali broj istih znao bi nabrojati sličnu količinu stranih filmova jednake tematike. Kad bi svoju potragu suzili na, primjerice, Rusiju, kompletna slika bila bi još poraznija.

No, i za to ima lijeka, pa zahvaljujući filmu njemačkog redatelja ruskog podrijetla Cyrila Tuchija “Khodorkovsky” (2011.) – otkrivamo dosad nepoznate aspekte političkog života u najvećoj svjetskoj državi.

Tuschi je za snimanje “Khodorkovskog” potrošio nevjerojatnih pet godina i sakupio jednako impresivnih 180 sati materijala. S tek dva cjelovečernja igrana filma za pojasom, njemački redatelj se odvažio zaploviti i dokumentarnim vodama, snimivši korektnu i zanimljivu priču o usponu i kontroverznom padu ruskog oligarha Mikhaila Khodorkovskog.

Dugogodišnji je to vrući kamen spoticanja između Rusije i zapadnih sila, no unatoč brojnim pokušajima lobiranja, ruski biznismen i dalje grije krevet svoje sibirske ćelije iz koje će, kako sada stvari stoje, napokon moći izaći 2014. godine.

Khodorkovsky je do svojeg bogatstva došao uglavnom preko bankarskog i naftnog biznisa, ubrzo postavši miljenikom vladajućih struktura koji su – privatizacijom i prodajom velikih firmi isključivo ruskim vlasnicima sredinom devedesetih – u državni proračun slili stotine milijune rubalja.

Khodorkovsky je do svojeg bogatstva došao uglavnom preko bankarskog i naftnog biznisa, ubrzo postavši miljenikom vladajućih struktura koji su – privatizacijom i prodajom velikih firmi isključivo ruskim vlasnicima sredinom devedesetih – u državni proračun slili stotine milijune rubalja.

Do 2003. godine Khodorkovsky je nastavio razvijati svoje poslovno carstvo, a onda je slijedio strmoglavi pad do kojeg se nije oporavio ni dan-danas. Biznismen je ubrzo završio u zatvoru zbog pronevjere i prevare, no o stvarnim razlozima njegovog zatvaranja postoji dosta teorija. Najuvjerljivija nameće mišljenje kako se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu nije svidjela ideja o jačanju političkog utjecaja čovjeka za kojeg je smatrao da bi se mogao iskristalizirati kao jedan od vođa sve glasnije oporbe.

Redatelj Cyril Tuschi u svom filmu također pokušava dati konačni odgovor na pitanje koliki je utjecaj predsjednik Putin imao na zatvaranje jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, a koliko je u biti Khodorkovsky sam kumovao takvom raspletu događaja….

“Khodorkovsky” je solidno, na trenutke i iznadprosječno filmsko ostvarenje. U gotovo dva sata trajanja dokumentarca, gledatelji nisu uskraćeni ni za jednu informaciju s obje strane medalje. Ukoliko nikad niste čuli za priču o ovom ruskom biznismenu, nakon “Khodorkovskog” nećete trebati tražiti dodatne izvore informacija o cjelokupnoj tematici.

Istina je da se redatelj malo “zaigrao” i odužio dokumentarac na (pre) duga dva sata, no puno veći problem predstavlja golema količina sugovornika u filmu, koji u početnih 30 minuta gledatelja “izbombardiraju” s nekoliko “terabajta” informacija. Tako je u tom razdoblju pitanje “ček, o čemu se sad ovdje radi?”, dosta često prelazilo preko naših usana, da bi tek nakon početnog uhodavanja i baratanja osnovnim informacijama, film iz rubrike “aj pogledaj kol’ko ima do kraja” preselio u susjednu “fascinatno i gledljivo”.

“Khodorkovsky” ne daje konačne odgovore niti prokazuje glavnog krivca ove sad već desetogodišnje sage. Strah i autocenzura određenih sugovornika i nedostatak izjava glavnih aktera (tek par minuta Khodorkovskog iz zatvora i, unatoč dugotrajnom inzistiranju, ravnih nula “predsjedničkih” sekundi) ponešto narušavaju konačni dojam.

No, kad se sve zbroji i oduzme, “Khodorkovsky” je vrlo solidno ostvarenje vrijedno vaše pažnje, a navedeni nedostaci vam ipak ne bi trebali pokvariti uživanje u ovom dokumentarcu.

"Khodorkovsky"
Režija: Cyril Tuschi
Godina proizvodnje: 2011.
Zemlja podrijetla: Njemačka
Trajanje: 111 minuta

Povezani tekstovi

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

“Ne zaboravite ostaviti recenziju” – Instagramična turistifikacija

"Ne zaboravite ostaviti recenziju" ne doima komentarom niti se čini da se njome zastupa kakvo mišljenje ili daju kakvi sudovi.

23. Zagreb Film Festival: “Vjetre, pričaj sa mnom” – Slavlje života na jezeru

"Vjetre pričaj sa mnom" (2025) sretno objedinjuje narativnost i poetičnost, postupno se semantički rastačući do fluidne osjećajnosti.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Marek Šulík – Točke susreta

Martin Šúlik pripadnik je mlađe generacije redatelja koji suvremene mogućnosti snimanja iskorištavaju za odabir relevantnih tema.

Martin Slivka – Eksperimentalnost istraživača

"A Man Leaves Us" / "Odchádza človek" (1968) Martina Slivke je esejistički film koji neumoljivo podsjeća na "Tijelo" Ante Babaje.

“Linije pogleda” u Dokukinu KIC

Sljedećeg ponedjeljka u Dokukinu KIC će biti prikazano svih pet epizoda dokumentarnog serijala "Linije pogleda" (Dokumetar / FPS Media; 2025.).

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.
Režija: Cyril Tuschi<br> Godina proizvodnje: 2011.<br> Zemlja podrijetla: Njemačka<br> Trajanje: 111 minuta"Khodorkovsky" - Uspon i pad kontroverznog biznismena