EsejiProzori"Događaj u Raši" - Nek nam živi, živi rad

“Događaj u Raši” – Nek nam živi, živi rad

|

Rad je temeljno ljudsko pravo, ali i jedan od ključnih elemenata socijalne i ekonomske represije. U visokom su kapitalizmu fizički radnici većinski otuđeni od svog rada – on za njih predstavlja tek mukotrpan način dolska do novca, dok su sve ostale vrijednosti koje rad može pružiti pojedincu, iz njega kirurški odstranjene. Simbolički kapital iz obavljanja nekog posla prisutan je u zanimanjima za koja je potrebna stručnost, dok se manualni radnici ne mogu nadati nekom drugom smislu osim onog osiguravanja minimalne nadnice. Dokumentarni dragulj “Događaj u Raši” (Jadran film, 1950.) jednog od najplodnijih dokumentarista hrvatskog filma Rudolfa Sremca (Vinkovci, 18.8.1909. – Zagreb, 16.12.1999.), može nam iz današnje perspektive poslužiti kao svojevrsni vremenski stroj. S njime imamo mogućnost transportirati se u prošlost, vrijeme kad je mukotrpan fizički rad, čak i onaj najteži – rudarski, sa sobom nosio dodatne vrijednosti poput ponosa, nade i samopoštovanja za radnika udarnika.

Sremčev film prikazuje uspješan pokušaj rudara brigade “Bratstvo i jedinstvo”, poznate i kao “Bičićeva brigada”, da u rudniku smještenom u istarskom mjestu Raši obore rekord u iskopu ugljena, koristeći metodu voditelja brigade Antuna Bičića. Glas naratora Stjepana Jakševca upoznaje nas s uspješnim radom rudara, povezujući rudarske uspjehe s uspjesima socijalističkog društva. On nam približava pokušaje obaranja rekorda iskopa ugljena u jednom danu i prepreke u ostvarenju tog nauma, uključujući privremeni nestanak struje i komprimiranog zraka te spori protok vagona. Rekord je u konačnici oboren – 632 tone ugljena, dok govornik na svečanosti slavi uspjeh rudara kao dio uspjeha socijalističke ekonomije i društva. Snimatelj Viktor Farago donosi snimke rudarskog okna i interijer rudnika u kojem rudari buše i neprestano prolaze vagoneti, a prikazane su i zanimljive vizure grad Raše u kojem je svoj obol ostavila atraktivna Musolinijeva arhitektura. Raša je, naime, najmlađi grad u Istri, izgrađen u samo 547 dana zbog potreba rudnika ugljena, kao jedan od niza novoizgrađenih gradova u doba fašističke uprave. Gotovo nadrealno djeluju snimke rudara koji buše, dok Antun Bičić obilazi radilište, a udarnik Antun Griparić strojem probija spojni hodnik. Veliki preokret nastupa u trenutku iznenadnog nestanka struje, pa rudari ručno kopaju i utrpavaju ugljen u vagone kako bi na kraju uspješno ostvarili svoj naum. Na kraju slijedi svečanost s govornicima, dok rudari pobjedonosno izlaze iz rudnika, a vagoni ugljena idu prema luci Bršici u raškom zaljevu gdje bivaju utovareni na brodove.

“Događaj u Raši” je ostvaren klasičnim igranofilmskim izlaganjem, gdje se napetost gradi kroz suočavanje protagonista s izazovima u ostvarenju svog herojskog plana. Uz pomoć prizora rekonstrukcije rudarskog pothvata te napetom naracijom, uspostavlja se cjelina smještena na pola puta između dokumentarnog i igranog, ostvarujući pravi balans ovih elemenata. Prikaz želje za obaranjem rekorda uklopljen je u narativ o želji da radnik doprinese kolektivnoj ideji boljeg i sretnijeg društva, pa se u naraciji na početku i kraju filma uspjeh rudara povezuje s uspjesima izgradnje društva u cjelini. Film Rudolfa Sremca prvenstveno slavi radnika, prikazujući ga kao entuzijastičnog i optimističnog sudionika sveukupnih društvenih promjena koje će mu donijeti boljitak; ne samo materijalni, već i vrijednosni, kao i priliku da golim rukama za sebe i svoju zajednicu gradi budućnost koja pripada svima, a ne samo njima.

“Događaj u Raši”

  • Scenarij i režija: Rudolf Sremec
  • Snimatelj: Viktor Farago
  • Montaža: Jelka Sakoman
  • Glazba: Milo Cipra
  • Produkcija: Jadran film
  • Godina proizvodnje: 1950.
  • Trajanje: 33 minute

Povezani tekstovi

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (IV)

Werner Herzog smatra da je filmska umjetnost, po tomu kako djeluje i komunicira, znatno bliža glazbi negoli književnosti.

Konstrukcija stvarnosti kroz povijesne mitove

U ovom eseju fokus se pomiče prema Curtisovim filmovima tj. serijalima temeljenima na politici straha.

Melankolija plavog

"Plavo" (1993) Dereka Jarmana, baš kao i prateća knjiga boja, posljednji rad umjetnika, jednako su intimistički kao i politički relevantni.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Dodijeljene nagrade 57. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva

Svečanom dodjelom nagrada u Kući umjetnosti Arsen u Šibeniku, zaključena je 57. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

23. Zagreb Film Festival: “Vjetre, pričaj sa mnom” – Slavlje života na jezeru

"Vjetre pričaj sa mnom" (2025) sretno objedinjuje narativnost i poetičnost, postupno se semantički rastačući do fluidne osjećajnosti.

12. STIFF od 27. do 29. studenoga u Rijeci

Dvanaesto izdanje Međunarodnog studentskog filmskog festivala - STIFF bit će održano od 27. do 29. studenoga u Rijeci.

“Fiume o morte!” zaradio dvije nominacije za Europsku filmsku nagradu!

Nevjerojatna godina za Igora Bezinovića i njegovu filmsku ekipu se nastavlja - "Fiume o morte! je došao do dvije nominacije za Europsku filmsku nagradu.

“Linije pogleda” Anje Koprivšek na Kanalu Ri

Na Kanalu Ri sutra će u 21 sat premijerno biti objavljena prva epizoda serijala "Linije pogleda" (2025) redateljice Anje Koprivšek.

Tehnologija, znanost i cyber kontrole

Nakon uspostavljenih političko-ideoloških narativa, sustav prelazi u ruke znanosti i tehnologije koji počinju odašiljati nove, još opasnije forme kontrole.

Zlatna kolica 23. ZFF-a filmu “Vjetre, pričaj sa mnom” Stefana Đorđevića

Zlatna kolica za najbolji dugometražni film ovogodišnjeg ZFF-a pripala su ostvarenju "Vjetre, pričaj sa mnom" Stefana Đorđevića.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (IV)

Werner Herzog smatra da je filmska umjetnost, po tomu kako djeluje i komunicira, znatno bliža glazbi negoli književnosti.

4. Cherry Pop Festival: “As I Was Looking Above, I Could See Myself Underneath” – Sedam kosovskih LGBTQ duša

"As I Was Looking Above, I Could See Myself Underneath" lIlira Hasanaja prikazan je na Cherry Pop Festivalu u sklopu programu gostovanja Prištinskog queer festivala.

4. Cherry Pop Festival: “Faustyna” – Skica za portret

Kratkometražni film "Faustyna" (2024) poljske redateljice Natalie Dutkiewicz najavljuje identitetsku podvojenost mlade istoimene protagonistice.