EsejiProzori"Događaj u Raši" - Nek nam živi, živi rad

“Događaj u Raši” – Nek nam živi, živi rad

|

Rad je temeljno ljudsko pravo, ali i jedan od ključnih elemenata socijalne i ekonomske represije. U visokom su kapitalizmu fizički radnici većinski otuđeni od svog rada – on za njih predstavlja tek mukotrpan način dolska do novca, dok su sve ostale vrijednosti koje rad može pružiti pojedincu, iz njega kirurški odstranjene. Simbolički kapital iz obavljanja nekog posla prisutan je u zanimanjima za koja je potrebna stručnost, dok se manualni radnici ne mogu nadati nekom drugom smislu osim onog osiguravanja minimalne nadnice. Dokumentarni dragulj “Događaj u Raši” (Jadran film, 1950.) jednog od najplodnijih dokumentarista hrvatskog filma Rudolfa Sremca (Vinkovci, 18.8.1909. – Zagreb, 16.12.1999.), može nam iz današnje perspektive poslužiti kao svojevrsni vremenski stroj. S njime imamo mogućnost transportirati se u prošlost, vrijeme kad je mukotrpan fizički rad, čak i onaj najteži – rudarski, sa sobom nosio dodatne vrijednosti poput ponosa, nade i samopoštovanja za radnika udarnika.

Sremčev film prikazuje uspješan pokušaj rudara brigade “Bratstvo i jedinstvo”, poznate i kao “Bičićeva brigada”, da u rudniku smještenom u istarskom mjestu Raši obore rekord u iskopu ugljena, koristeći metodu voditelja brigade Antuna Bičića. Glas naratora Stjepana Jakševca upoznaje nas s uspješnim radom rudara, povezujući rudarske uspjehe s uspjesima socijalističkog društva. On nam približava pokušaje obaranja rekorda iskopa ugljena u jednom danu i prepreke u ostvarenju tog nauma, uključujući privremeni nestanak struje i komprimiranog zraka te spori protok vagona. Rekord je u konačnici oboren – 632 tone ugljena, dok govornik na svečanosti slavi uspjeh rudara kao dio uspjeha socijalističke ekonomije i društva. Snimatelj Viktor Farago donosi snimke rudarskog okna i interijer rudnika u kojem rudari buše i neprestano prolaze vagoneti, a prikazane su i zanimljive vizure grad Raše u kojem je svoj obol ostavila atraktivna Musolinijeva arhitektura. Raša je, naime, najmlađi grad u Istri, izgrađen u samo 547 dana zbog potreba rudnika ugljena, kao jedan od niza novoizgrađenih gradova u doba fašističke uprave. Gotovo nadrealno djeluju snimke rudara koji buše, dok Antun Bičić obilazi radilište, a udarnik Antun Griparić strojem probija spojni hodnik. Veliki preokret nastupa u trenutku iznenadnog nestanka struje, pa rudari ručno kopaju i utrpavaju ugljen u vagone kako bi na kraju uspješno ostvarili svoj naum. Na kraju slijedi svečanost s govornicima, dok rudari pobjedonosno izlaze iz rudnika, a vagoni ugljena idu prema luci Bršici u raškom zaljevu gdje bivaju utovareni na brodove.

“Događaj u Raši” je ostvaren klasičnim igranofilmskim izlaganjem, gdje se napetost gradi kroz suočavanje protagonista s izazovima u ostvarenju svog herojskog plana. Uz pomoć prizora rekonstrukcije rudarskog pothvata te napetom naracijom, uspostavlja se cjelina smještena na pola puta između dokumentarnog i igranog, ostvarujući pravi balans ovih elemenata. Prikaz želje za obaranjem rekorda uklopljen je u narativ o želji da radnik doprinese kolektivnoj ideji boljeg i sretnijeg društva, pa se u naraciji na početku i kraju filma uspjeh rudara povezuje s uspjesima izgradnje društva u cjelini. Film Rudolfa Sremca prvenstveno slavi radnika, prikazujući ga kao entuzijastičnog i optimističnog sudionika sveukupnih društvenih promjena koje će mu donijeti boljitak; ne samo materijalni, već i vrijednosni, kao i priliku da golim rukama za sebe i svoju zajednicu gradi budućnost koja pripada svima, a ne samo njima.

“Događaj u Raši”

  • Scenarij i režija: Rudolf Sremec
  • Snimatelj: Viktor Farago
  • Montaža: Jelka Sakoman
  • Glazba: Milo Cipra
  • Produkcija: Jadran film
  • Godina proizvodnje: 1950.
  • Trajanje: 33 minute

Najnovije

“Arhitekton” – Gdje je nestao kamen

"Arhitekton" (2024) Viktora Kosakovskog je dojmljiva vježba za oko slabijeg kritičkog dometa od onoga za koji djeluje da je postojala ambicija.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića treći najgledaniji hrvatski dokumentarac od osamostaljenja

Nakon dva mjeseca kinodistribucije film "Fiume o morte" Igora Bezinovića je pogledalo 21.592 gledateljica i gledatelja.

“Nasmijana Gruzija” na programu Al Jazeere Balkans

Dokumentarni film "Nasmijana Gruzija" (2023) autora Luke Beradzea, danas se prikazuje na programu Al Jazeere Balkans.

21. ZagrebDox: “Pod sretnom zvijezdom” – Nadići bačenost u svijet

Za "Pod sretnom zvijezdom" (2024) Pétera Kerekesa bitno je što gledatelju omogućuje uronjenost u sjevernotalijanski kulturni kontekst.

Premijera filmova polaznika 14. Škole dokumentarnog filma

U zagrebačkom Dokukinu KIC u srijedu će premijerno biti prikazani završni filmovi polaznica i polaznika 14. Škole dokumentarnog filma.

“Heartworn Highways” – Odmetnički manifest

Scenu "odmetničkog countryja" predstavlja redatelj James Szalapski u svom filmu "Heartworn Highways" (1976).

21. ZagrebDox: “U mraku” – Plamičak otpora u srcu tame

Film "U mraku" (2024) Nelsona Makenga iscrtava hrabro preživljavanje pojedinaca jedne zajednice, bez herojskih gesta ili parola.

21. ZagrebDox: “Najglasnija tišina” – Oblici otpora

"Najglasnija tišina" (2025) prije svega jest dokument vremena, crtica na razmeđu potrebe za reakcijom i valorizacije zatečenih ideja.

Nebojša Slijepčević: “Zbivanja u parku na Savici razotkrivaju brojne procese koji upravljaju našim društvom”

Nebojša Slijepčević je na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavio svoj najnoviji film, "Crveni tobogan" (Umjetnička organizacija Paradoks, 2025.).

“Pod sretnom zvijezdom” Pétera Kerekesa od danas u hrvatskim kinima

U hrvatska kina danas dolazi dokumentarni film "Pod sretnom zvijezdom" / "Wishing on a Star" (2024) slovačkog redatelja Pétera Kerekesa.

Povezani tekstovi

Ogled(anje) u centrizmu

"Homo Sapiens" (2016) je Nikolausa Geyrhaltera ustoličio kao jednog od nezaobilaznih (pretežno dokumentarnih) posmatrača globalnih fenomena.

“Cobain: Montage of Heck” – Kolaž zapisa uzburkane psihe

Treća epizoda "Rockdcsa" donosi esej o dokumentarnom filmu "Cobain: Montage of Heck" (2015) Bretta Morgena.

4 x 4 x 4 x 4

Treći esej "Izmeštanja - Pejzaž i arhitektura u dokumentarnom filmu", bavi se filmom "Four Corners" (1998) Jamesa Benninga.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime