Od 25. do 28. kolovoza u Širokom Brijegu održavat će se 22. Mediteran Film Festival, međunarodni festival dokumentarnog filma koji će i ove godine ponuditi cijeli niz zanimljivih nefikcijskih naslova. Za nagrade će se i ove godine natjecati dvadeset dokumentaraca, ravnomjerno raspoređenih u dvije natjecateljske konkurencije, dugometražnu i kratkometražnu. U ovoj potonjoj vidjet ćemo i jedan hrvatski dokumentarac, “Ombra della Luce” (Pulska filmska tvornica, 2020.) Dragane Sapanjoš, priču o ženi koja živi na granici s Italijom, a pokušava osigurati egzistenciju s obje strane iste. Na Mediteran Film Festivalu bit će aktivan i popratni program, uključujući radionice te projekcije zapaženih (dokumentarnih) filmova poput “Colectiva” / “Collective” (“Kolektiv”, 2019.), rumunjskog redatelja Alexandera Nanaua. Za riječ-dvije o programu 22. MFF-a upitali smo direktora festivala Tomislava Topića, koji nam je najprije odgovorio na pitanje o organizacijskim izazovima i neizvjesnostima koje poput utega još uvijek COVID-19.
“Nismo znali kako ćemo održati festival, jer je sve ovisilo o pandemiji koronavirusa. Prije tri mjeseca imali smo veliki broj zaraženih, no sad se sve nekako vratilo u normalno stanje i naša županija ima vrlo blage mjere. Tako da idemo uživo, no ako se nešto promijeni do početka festivala, pridržavat ćemo se mjera i preporuka županijskog stožera”, ističe Topić i govori da bi festival u slučaju vraćanja pandemije išao isključivo online. Srećom, situacija je u Bosni i Hercegovini povoljna, stoga će i MFF-ov program ići uživo.
“Natjecateljski program odvijat će se u zatvorenom kinu Borak, a većina popratnih u našem velikom otvorenom kinu. Nadam se da do kraja festivala neće biti promjena. Najgore bi bilo da nas zadesi neki novi val koronavirusa, pa da sve moramo tumbati – organizacijski bi to stvaralo poteškoće. Filmovi će biti dostupni i online na našoj web stranici, a pristup će biti moguć putem registracije te odobrenjem passworda od strane MFF-a”, govori nam direktor Mediteran Film Festivala.
Mediteran Film Festival, evo, kao najstariji regionalni festival dokumentarnog filma uspješno traje pune 22 godine.
“Festival je nastao krajem devedesetih nakon vlastitog izleta u režijske vode. Naime, 1999. godine u Širokom Brijegu snimio sam kratki igrani film ‘Elipsa’. Osim po SF žanru, zanimljiv je i zbog prve filmske uloge Gorana Bogdana, danas možda najangažiranijeg glumca u regiji. Naravno, film je bio amaterski ali kad su ga pogledali u to vrijeme, danas već pokojni dr. Ante Peterlić i redatelj Zoran Tadić, s odobravanjem i osmjehom rekli su mi: ‘Mali, položio si filmski jezik.” U prijevodu – savladao si zanatske stvari, samo tako nastavi. Nažalost, nisam nastavio s režijom, ali pokrenuli smo filmsku reviju u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom zahvaljujući Veri Robić Škarica. ‘Elipsa’ je imala premijeru, dok je ostali program sastavio dr. Hrvoje Turković. Nakon tri godine revije krenuli smo s festivalom i pozicionirali se regionalno i programski. Znači, natjecateljski program dokumentaraca nastalih u mediteranskim produkcijama, a to je i danas naš program”, priča Topić dotičući ostale regionalne festivale poput Motovuna i Sarajevo FF-a, sa sličnim tadašnjim programskim odrednicama.
Kroz godine je bilo i očekivanih promjena, prije svega tehničkih.
“Stvari su se, naravno, mijenjale. Najznačajnija promjena bila je prelazak iz analognog svijeta u digitalni. Internet je preporodio festival u organizacijskom smislu. Nestale su filmske role, a poštarine nisu više sačinjavale značajan dio budžeta festivala. Npr., s prve dvije godine nemamo digitalnih fotografije jer su sve analogne… Budućnost je nepredvidiva, ali priželjkujem, naravno, sve najbolje MFF-u na svim nivoima, dobar program, filmsku proizvodnju i edukaciju mladih. Jedino tako ćemo uspjeti održati i unaprijediti što smo započeli krajem devedesetih godina”, ističe direktor Mediteran Film Festivala.
Interesa za dokumentarni film u Bosni i Hercegovini očito ne manjka, no prostora za napredak, kao i onog za osvrt na MFF-ovu ulogu na kulturno-društvenom nebu Bosne i Hercegovine – uvijek ima.
“Festival je stalno rastao i poboljšavao se na svim nivoima. Osim festivala i prikazivanja filmova, usporedo se radilo na proizvodnji filmova i edukaciji mladih. Tako da su ta tri pravca (edukacija, proizvodnja i prikazivanje) MFF pozicionirale dosta visoko u BiH, nadam se i šire. Filmovi nastali uz potporu festivala često igraju na relevantnim festivalima, a dječji filmovi iz radionice nagrađivani su u svijetu. Zadnjih nekoliko godine naši mladi su se upisivali na filmske akademije. Želim istaknuti i MFF School – riječ je o vrlo važnoj i kvalitetnoj radionici koju radimo zajedno s američkim filmskim kampom za mlade, Outside The Lens iz San Diega. Na njoj sudjeluju predavači, diplomirani redatelji s možda najprestižnije filmske akademije na svijetu, UCLA-ove. Također, u školu dolaze mladi iz cijele regije, ali i iz Amerike. MFF je odlična platforma za budućnost kinematografije u BiH i šire. Dugoročno je bitno ustrajati na postojanju festivala i konstantno raditi na podizanju festivalske produkcije i programske kvalitete”, govori Topić, dodatno ističući kako je zanimanje za dokumentarce dosta veliko u BiH. Pojavilo se, govori, dosta TV mreža, dok je i broj festivala povećan. U odnosu na same početke MFF-a kad su postojali tek Sarajevo Film Festival, odnosno nekoliko lokalnih TV kuća u dvije javne televizije – ovo je velik napredak.
Pitali smo direktora MFF-a da nam u par kratkih crta najavi ovogodišnji program. Naravno, uvijek nezahvalan zadatak, ali svejedno smo morali pokušati.
“Ne bih isticao nijedan film iz konkurencije. Svi su vrijedni pozornosti jer su prošli veliku selekciju, također i igrali na velikim festivalima. Ne bi bilo lijepo od mene protežirati određene filmove iz konkurencije. Hrvatski dokumentarci često su u nekom od naših programa, jer Hrvatska dosta ulaže u produkciju iako možda ne kao velike kinematografije poput Italije, Francuske i Španjolske. Kod nas je jako teško ući u konkurenciju manjim zemljama, upravo radi velikih kinematografija. No, uvijek se pronađu biseri i u malim produkcijama. Što se tiče popratnih programa, izdvojio bih dokumentarac ‘Lovci na tartufe’ Michaela Dwecka i Gregoryja Kershawa. Lijep, čist, zabavan, s malom temom, ali veliki film. Režijski maestralan, igranofilmske strukture, a ljudi koje gledamo mogu biti nominirani za Oscara. Također ćemo gledati biografski dokumentarni film ‘Indexi’ Zorana Kubure i Bojana Hadžiabdića. Riječ je o velikom sarajevskom pop-rock bendu, a ističem ga iz razloga što su Indexi zaslužili veliki film. I evo, konačno je došao do velikog platna MFF-a. Ističem i domaću širokobriješku produkciju koja je snimila dokumentarni film ‘Zatvoreno’, redatelja Tomislava Bubala i Zdenka Jurilja. Ovaj kratki dokumentarac sniman je u Hercegovini od prvog vala koronavirusa pa do zadnjeg, kojem smo svjedočili prije tri mjeseca. Važno je imati dokumentarno zabilježen i taj moment koji je Hercegovinu, kao i ostale, zatvorio. U svakom slučaju prikazat ćemo pedesetak filmova i nadam se da će svatko moći pronaći nešto za sebe”, rekao nam je direktor Mediteran Film Festivala, Tomislav Topić. Ponovimo, 22. Mediteran Film Festival održat će se od 25. do 28. kolovoza, a o cjelokupnom programu možete čitati na našim stranicama, kao i na onoj službenoj festivalskoj.