Intervjui"Srbenka" Nebojše Slijepčevića u njemačkim kinima

“Srbenka” Nebojše Slijepčevića u njemačkim kinima

|

Od svoje svjetske premijere na Visions du Réelu u travnju 2018. godine, dugometražni dokumentarni film “Srbenka” (Restart, 2018.) Nebojše Slijepčevića – koji kroz pripreme predstave “Aleksandra Zec” (HKD TeatarOlivera Frljića govori o temama nacionalizma i ksenofobije – imao je uistinu impresivan festivalski put uz dvadesetak pripadajućih nagrada. Festivalske stanice poput Jihlave, DOK Leipziga, IDFA-e, Trsta i mnogih drugih, katapultiralo je Slijepčevićev film među najuspješnije domaće dokumentarce u posljednjih nekoliko godina, pogotovo ako govorimo o međunarodnoj sceni.

A tu priči nije kraj, s obzirom da “Srbenka” od 29. listopada ove godine stiže u redovnu njemačku kino distribuciju. Za hrvatske dokumentarne filmove doista rijedak razvoj događaja, ali u slučaju Slijepčevićevog ostvarenja informacija koja ne bi trebala previše iznenađivati. Tako će njemačka publika film moći vidjeti u Aachenu, Berlinu (tri kina), Bochumu, Essenu, Frankfurtu, Hamburgu, Leipzigu (dva kina), Mannheimu, Memmingenu, Münchenu (dva kina), Münsteru (dva kina), Neufahrnu, Neustadtu, Oldenburgu, Ulmu i Wiesbadenu. Popis kina još uvijek nije konačan, pa bi u međuvremenu ova poprilično duga lista mogla biti dodatno obogaćena.

Za pojedina kina predviđene su i dodatne rasprave o filmu, odnosno razgovori s redateljem Nebojšom Slijepčevićem i protagonistom te kazališnim redateljem Oliverom Frljićem. Film će nakon turneje biti dostupan i na nekoliko njemačkih video on demand platformi. Producent “Srbenke” je Restart, a distributer za Njemačku tvrtka Rise and Shine Cinema. Njemačku kino distribuciju financijski je pomogao Hrvatski audiovizualni centar.

S koje god strane gledali prodor jednog hrvatskog dokumentarnog filma na strano kino tržište, ne možete poreći da se radi o poprilično velikom dosegu; i za samog autora te pripadajuću filmsku ekipu, ali i cjelokupnu domaću filmsku industriju. Kako je to izgledalo iz najizloženijih rovova, reći će nam sam autor “Srbenke”, Nebojša Slijepčević.

Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Srbenka”

“Film je imao premijeru prije dvije godine, a u njemačkim kinima je tek sad. Sve dovoljno govori koliko je to zahtjevan zadatak. A onda, kad je sve bilo spremno, dogodila se pandemija. Iskreno, mislio sam da je sve propalo, no srećom – bio sam u krivu”, govori nam Nebojša i nastavlja: “Danas sigurno nije jednostavno s filmom ući u bilo koju kino mrežu. Snima se puno filmova, pogotovo dokumentarnih i mnogo toga se mora poklopiti da bi se film probio. ‘Srbenki’ je bilo još i teže, jer je to stopostotni hrvatski film. Bilo bi lakše da je imala njemačkog koproducenta. Kad vidite film iz male kinematografije u međunarodnoj distribuciji, u pravilu je to zato jer imaju lokalnog koproducenta.”

Kako je došlo do realizacije ovog posla?

“Za uspješnu distribuciju ‘Srbenke’ bilo je presudno nekoliko faktora: prvo, izniman međunarodni uspjeh filma; zatim odlučnost i vrijedan rad distributera Olivera Sertića; pomogao je i HAVC. Njemački distributer filma Rise and Shine koproducirao je i distribuirao moj prethodni film ‘Gangster te voli’, tako da smo i tu već imali otvorena vrata. Ali sve se ovo ne bi dogodilo bez interesa njemačke publike”, kaže nam autor.

Iskren odgovor Nebojša Slijepčević nudi i na sljedeće pitanje.

“Koliko sve to znači za hrvatski film? I malo i puno. Radi se o malom kamenčiću u dugotrajnom procesu građenja prepoznatljivosti jedne male kinematografije. Američka je prvenstveno žanrovska, a u europskoj se filmovi prepoznaju po zemlji porijekla. Kad gledatelji vide npr. dva-tri dobra rumunjska filma, rado će pogledati i četvrti. Tako je i svaki međunarodni uspjeh bilo kojeg našeg filma dobar za cijelu kinematografiju. I sigurno je lijepo da u berlinskom programu kina kraj jednog filma piše Kroatien, no ako nakon ‘Srbenke’ ne uslijedi drugi, pa treći, četvrti film u distribuciji, to neće značiti ništa”, zaključio je redatelj “Srbenke” naš kratki razgovor.

Kratko, jasno i informativno. Detalje “Srbenkine” njemačke kino turneje provjerite na službenoj Facebook stranici filma.

Povezani tekstovi

Matej Beluhan: “Mnogi iz nerazumijevanja i straha podliježu bauku ‘rodne ideologije'”

Direktor Cherry Pop Festivala Matej Beluhan, za Dokumentarni.net najavljuje četvrto izdanje ove filmske manifestacije.

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.