PočetnaVijesti17. Doclisboa: Posebna nagrada žirija za "Doplovit će Rex" Josipa Lukića

17. Doclisboa: Posebna nagrada žirija za “Doplovit će Rex” Josipa Lukića

|

Sinoć je u Lisabonu završilo sedamnaesto izdanje Doclisboe (17. – 27.10.), najveće doku-festivalske smotre u Portugalu. Ovogodišnja inkarnacija festivala označila je kraj ko-direktorskog puta za Cíntiju Gil i Davida Oberta koji odlaze na druge inozemne poslove (Sheffield Doc/Fest i Torino Film Festival), dok će njihova mjesta naslijediti dosadašnja izvršna direktorica Joana Gusmão, odnosno programski koordinatori Joana de Sousa i Miguel Ribeiro. Sretan put jednima, dobrodošlica drugima, tako to ide i u stvarnom životu.

Nakon programske križaljke Doclisboe, posvetimo se Hrvatima zanimljivijoj temi – je li netko naš osvojio kakvu srebrninu iz Portugala? Ukratko – jest! Domaća dokumentaristika ostvarila je curryjevskih 1/1 s linije slobodnih bacanja, pa je tako “Doplovit će Rex” (Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu, 2019.) Josipa Lukića kao jedini hrvatski film u Lisabonu osvojio i nagradu, posebnu – najposebniju. Posebnu nagradu žirija natjecateljskog programa Green Years (studentski film i autori koji tek ulaze u svijet Sedme umjetnosti) dodijelio mu je, logično, žiri u sastavu: Alexandra Dias Fortes, Katharina Tebroke, Sélina Boye i Silas Tiny. Osim uvijek lijepog tapšanja po ramenu, hrvatski autor utržio je i tehničke usluge za neke buduće projekte u protuvrijednosti od tri tisuće eura. Program Green Years, ne zaboravimo i to, od ove je godine po prvi put otvoren za prijave europskih, vanportugalskih filmova.

“Ponosan sam na cijelu ekipu filma, a posebno na Marinu, Marka, Andriju i Jagodu koji su nam dozvolili da zajedno s njima proživimo intimne obiteljske trenutke. ‘Doplovit će Rex’ dosad je prikazan na domaćim filmskim festivalima, a ova prva međunarodna projekcija rezultirala je nagradom. Natjecateljski program Green Years okupio je ponajbolje studentske filmove nastale u produkciji europskih filmskih škola, pa ova nagrada nije samo priznanje našem filmu već je i poticaj svim mladim dokumentaristima.

“Uvjeren sam da će priznanje iz Portugala pomoći u daljnjem plasmanu filma koji se trenutno nalazi na DOK Film Marketu u Leipzigu. Josipovi zadnji filmovi ‘Majči’ i ‘Doplovit će Rex’ svojevrsna su uvertira našem igranom filmu ‘Južno voće’ koji će se premijerno prikazati na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu”, izjavio je za naš portal producent filma, Marin Leo Janković.

Lukić u “Rexu” – koji je na Doclisboi doživio međunarodnu premijeru – svojom kamerom prati posljednje dane boravka u domovini svoje sestre Marine i posljedičnu obiteljsku dinamiku, prije njenog ponovnog odlaska na kruzerski rad. Za scenarij i režiju zaslužan je Josip Lukić, fotografiju Marinko Marinkić, montažu Marko Bičanić, a oblikovanje zvuka Lana Horvatić. Produkciju ispred Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu potpisuje Marin Leo Janković.

Tajlanđanin Thunska Pansittivorakul sa svojim je dokumentarnim esejom “Santikhiri Sonata” (2019) osvojio međunarodnu konkurenciju Doclisboe, u kojem se na primjeru planinskog sela Santikhiri dotiče posljedica vladavine generala Prema Tinsulanonda. Nagrada publike pripala je dokumentarcu “Zé Pedro Rock’n’Roll” (2019) Dioga Varele Silve o gitaristu iz naslova, najvećem portugalskom imenu rock ‘n’ rolla svih vremena.

Na industrijskom dijelu Doclisboe održan je panel “Go to school: How can docs reach the educational market?”, s hrvatskom “Srbenkom” (Restart, 2018.) Nebojše Slijepčevića kao case studyjem. Jedan od sudionika bio je i hrvatski producent Oliver Sertić (Restart / Restart Label).

Dodatne informacije o 17. Doclisboi provjerite na službenoj festivalskoj stranici.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.