EsejiProzori"Geography" - Teritoriji melankolije

“Geography” – Teritoriji melankolije

|

Filmska slika nije tek puko bilježenje izvanjske stvarnosti, već prije svega evokacija naših unutarnjih krajolika, prizivanje neuhvatljivih emocija i alat nadvladavanja materijalnog koje je njome zabilježeno. U devet minuta dugom videoradu “Geography” (Ohridska video kolonija / TV Skopje; 1989.), hrvatski multimedijski umjetnici Breda Beban (Novi Sad, 1952. – London, 2012.) i Hrvoje Horvatić (Rijeka, 1958. – London, 1997.) nižu kadrove nalik utjelovljenju neke vrste duhovnog teritorija u koji žele proniknuti, a čije unutarnje dimenzije uspješno evociraju slikom i zvukom. Prvi od njih su kapljice kiše na lokvi vode, drugi je dugi pogled na lice lijepog sredovječnog muškarca, treći panorama jezera s planinama i oblacima u pozadini, četvrti su ljuske i oči ribe, peti crne ulične ploče usred kojih se nalazi poklopac odvoda, a šesti i posljednji nečija stopala koja gaze prozirnu vodenu površinu, snimljena iz ekstremnog donjeg rakursa. Nakon njih slijedi tekst na engleskom jeziku, koji preveden na hrvatski glasi: “Hoću li ikada moći svojim rukama napraviti liniju koja je delikatna poput one između tvojih usana i nosa.”

Riječ je o dugim statičnim kadrovima koji nas vode u unutarnju, asocijativnu geografiju, putovanja emotivnim prostorom pojedinca. Naime, svaki od njih u sebi skriva elemente prethodnog i svaki se u onog drugoga može pretvoriti. “Geography” ovo preobražava u film kompleksne strukture; svaki pojedini kadar sadrži određeni element, odnosno evokaciju svih ostalih. Ostvarenje Brede Boban i Hrvoja Horvatića počinje kišom i vodom, izbliza prizivajući stalnu mijenu i ugođaj melankolije – osnovne emocije muškarca kojeg promatramo u dugom kadru. Na ovaj način putujemo mikroekspresijama njegovog tajnovitog lica, dok u pozadini elegična glazba dočarava muškarčevo emotivno stanje. Iza se nazire površina jezera, kojeg u idućem kadru vidimo u totalu, zajedno s planinama i oblacima što se na njega nadvijaju, kao u nekom romantičarskom pejzažu. Vrijeme je da u vodu zaronimo, gledajući sada u bližem planu riblje ljuske i njeno misteriozno oko, koje kao da nas promatra s istom onom emocijom muškarca iz prethodnog dijela filma. Voda se skriva i ispod poklopca, među uličnim pločicama, a film završava nadrealnim prizorom bosih stopala, koja kao da koračaju po vodi i tako mistično-nadrealnim motivom zaokružuju ovo putovanje teritorijima melankolije i vode kao njenog prirodnog elementa i medija. “Geography” Brede Beban i Hrvoja Horvatića nas tečno odvodi od prirodnog elementa vode u njenim raznim pojavnostima, sve do mikro i makro teritorija melankolije, prostora u kojem je sve povezano, a tuga se poput vode razlijeva ekranom.

Video je nastao 1989. godine na Ohridskom jezeru u Makedoniji, tada još uvijek dijela države koja će uskoro otići u ropotarnicu povijesti. Na videokoloniji su sudjelovali umjetnici iz raznih dijelova tadašnje Jugoslavije, no geografija granica ovih prostora uskoro će se promijeniti u krvi, a životi pojedinaca stubokom preokrenuti uslijed okrutne stvarnosti devedesetih. Tako će i Beban i Horvatić 1991. otići u Veliku Britaniju, da se iz nje više nikada ne bi vratili. U radu “Geography” ulovljen je onaj neopisiv osjećaj što ga u nama izazivaju krajevi, oproštaji i pogledi na krajolike za koje znamo kako će se uskoro zauvijek promijeniti. U njih se možemo vratiti snagom misli i magičnom moći umjetnosti pokretne slike, koja ih je sačuvala od neumoljivog rastakanja u vremenu.

“Geography”

Redatelji, scenaristi i producenti: Breda Beban i Hrvoje Horvatić
Kamera: Dimitar Vladicki
Montaža: Breda Beban i Hrvoje Horvatić
Glazba: “Tambuco”, Carlos Chávez
Produkcija: Ohridska video kolonija / TV Skopje
Godina proizvodnje: 1989.
Trajanje: 9 minuta

Povezani tekstovi

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.

Marek Šulík – Točke susreta

Martin Šúlik pripadnik je mlađe generacije redatelja koji suvremene mogućnosti snimanja iskorištavaju za odabir relevantnih tema.

Martin Slivka – Eksperimentalnost istraživača

"A Man Leaves Us" / "Odchádza človek" (1968) Martina Slivke je esejistički film koji neumoljivo podsjeća na "Tijelo" Ante Babaje.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Marek Šulík – Točke susreta

Martin Šúlik pripadnik je mlađe generacije redatelja koji suvremene mogućnosti snimanja iskorištavaju za odabir relevantnih tema.

Martin Slivka – Eksperimentalnost istraživača

"A Man Leaves Us" / "Odchádza človek" (1968) Martina Slivke je esejistički film koji neumoljivo podsjeća na "Tijelo" Ante Babaje.

“Linije pogleda” u Dokukinu KIC

Sljedećeg ponedjeljka u Dokukinu KIC će biti prikazano svih pet epizoda dokumentarnog serijala "Linije pogleda" (Dokumetar / FPS Media; 2025.).

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Dušan Hanák – Paroksizam društvenih tragedija

U seriji tekstova "Kontradikcije slovačkog dokumentarizma" nastojat ćemo tek nesustavno skicirati neke od raspoznatljivih poetika u ostvarenjima koja su do danas ostala u zakutcima zajedničkog kulturnog imaginarija.