PočetnaVijesti"Indexi" najbolji film 15. DORF-a

“Indexi” najbolji film 15. DORF-a

|

U subotu, 21. kolovoza, stavljena je točka na i najnovijeg izdanja Filmskog festivala dokumentarnog rock filma DORF. Popularni vinkovački festival ove je godine tradicionalno prikazao cijeli niz glazbenih dokumentaraca, uključujući osam filmova u natjecateljskoj Regionalnoj konkurenciji. Uz bogat popratni program, u redovnoj selekciji “Tajna povijest rocka”, hrvatsku premijeru doživio je dokumentarac “Don’t Go Gentle: A Film About IDLES” (2020) britanskog autora Marka Archera. Filmski tjedan (9. Antičke filmske večeri i 15. DORF) ove je godine pak potrajao od 16. do 21. kolovoza.

Najbolji film ovogodišnjeg DORF-a birao je žiri u sastavu: Andrej Korovljev (redatelj i autor prošlogodišnjeg pobjedničkog DORF filma “Tusta”, predsjednik žirija), Tanja Kvorka (novinarka i urednica rubrike kultura i showbiz u Glasu Slavonije) te Vjeran Hrpka (filmski snimatelj).

Žiri je je ove godine najboljim dokumentarcem vinkovačkog festivala proglasio “Indexe” (2020) bh. autora Zorana Kubure i Bojana Hadžiabdića o legendarnom bendu iz naslova. Obrazloženje odluke bilo je sljedeće:

“Film ‘Indexi’ autora Zorana Kubure i Bojana Hadžiabdića iscrpna je biografija sarajevske rock grupe koja je probijala led i utabala puteve autorskoj glazbi, gotovo istovremeno sa zapadnim kolijevkama rock muzike. Iako koncipiran bez eksperimenata, kronološki i linearno, film ‘Indexi’ nipošto nije klasičan informativni uradak televizijskog formata u kojem doznajemo puno, a osjetimo malo. Dapače, autori su, osim predanog i iscrpnog istraživačkog rada koji je obilato prisutan u svakom segmentu filma, utkali pregršt emocija – onih koje s publikom dijele sudionici filma, ali što je bitnije i sami autori. Dojmljivo je kako film nipošto ne eksploatira nostalgiju i na ostacima minulih vremena konstruira emotivni diskurs, već takav suptilno i organski izvire iz filmske građe i ljubavi prema fenomenu Indexa. Gledajući film nismo se mogli otrgnuti osjećaju da je ta ljubav rasla i stasavala pri samoj stvaralačkoj filmskoj odiseji autora te da su dugogodišnjim radom, što snimajući, što u montaži, pronalazili nove iskre koje su razbuktavale inicijalni žar zbog kojeg su se uhvatili u koštac sa zahtjevnom temom koja prevazilazi priču o jednom bandu i jednoj glazbi. Raditi muzički film o prošlosti te ga načiniti svježim i posebnim, informativnim i zabavnim, poetičnim i inspirativnim te zanimljivim svim generacijama težak je zadatak koji rijetki svladaju, a Kubura i Hadžiabdić nalaze se među takvima i s razlogom će odnijeti nagradu DORF-a za najbolji film 2021. godine u Sarajevo.”

Posebna priznanje žirija osvojila su dva hrvatska dokumentarca, “One su tu” (Umjetnička akademija u Splitu, 2021.) Andrijane Mirne Marin i “Rock bozon” (Istra film, 2021.)  Bernardina Modrića.

Obrazloženje Posebnog priznanja (“One su tu”):

“Debitantski film mlade redateljice Andrijane Mirne Marin, važno je djelo, jer progovara o zapostavljenoj temi koja je i dalje na marginama, kao mnoge druge tzv. ženske stvari u našem društvu. To se događa unatoč činjenici što su žene na (rock) sceni otkako ona postoji i ostavljaju prilično dubok trag i jedva čekamo još dokumentiranih materijala ovako talentiranih autorica. Ekskluzivan backstage uvid u živote glazbenica – Sare Renar, Billie Joan, Seven Mouldy Figs, Punčki, Mary May i Nine Romić, otkriva kroz kakve se sve džungle predrasuda moraju probijati. Uz intimne razgovore s glazbenicama, u filmu se može čuti i sjajna glazba koju stvaraju, što će sigurno mnoge gledatelje potaknuti i da dođu na koncert, odnosno detaljnije upoznaju zanimljive autorske osobnosti i vrlo vitalnu domaću underground scenu.”

Obrazloženje Posebnog priznanja (“Rock bozon”):

“Film ‘Rock bozon’ redatelja Bernardina Modrića propituje recentne tokove na kulturnoj sceni grada Rijeke te kroz prizmu RI-rocka problematizira trendove koje susrećemo kako u glazbi, tako i u društvu uopće. Jedan je od rijetkih filmova koji pokušava razotkriti cijeli spektar generacijskog i kulturološkog sraza, urbanu rock scenu s jedne strane i metastazirajući napredak zatupljujućeg trenda poput cajki s druge, kao i svega što se može poistovjetiti sa time. ‘Rock bozon’ je film koji se kao i glazba koju ima u fokusu, bavi problemom i na sav glas progovara u ime kreativne manjine. Redatelj Bernardin Modrić nema nostalgični pristup i ne kuka za minulim vremenima, već nam donosi jasan stav i podcrtava bitno kako bi gledatelj sam postavljao pitanja i tražio odgovore, što je najbitnija kvaliteta filma.”

Nagrade za životno djelo i Posebno priznanje za doprinos undergroundu

Ovogodišnju DORF-ovu Nagradu za životno djelo dobio je snimatelj i redatelj Radislav Jovanov Gonzo, dok je Posebno DORF priznanje za doprinos undergroundu pripalo glazbenom promoteru i organizatoru niza važnih festivala Mati Škugoru.

Unikatne nagrade laureatima na ovogodišnjem festivalu tradicionalno je izradio splitski kipar i strip autor Miro Župa, Tomislav Vranić iz Zagreba napravio DORF-ov plakat, a Martin Peranović iz Otoka zaslužan je za ovogodišnji festivalski vizualni identitet.

Vinkovački rockabilly bar Hang Loose ugostio je 15. OFF DORF program (promocija knjige “Glazba za žedno uho” u suradnji s knjižarom Rockmark, izložba plakata iz kolekcije “Žedno uho” Mate Škugora te promocija županjskog magazina i virtualnog kolektiva 46pgs). U glazbenom dijelu programa predstavili su se u zanimljivom zajedničkom nastupu vinkovački beatboxer Mislav Medić Lil’Bear i virtuoz na usnoj harmonici Igor Đeke Harp Explosion, koji su svoje nastupe odradili nakon svečanog proglašenja pobjednika u subotu.

Opširnije informacije o ovogodišnjem festivalu provjerite na službenoj stranici DORF-a.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.