Američka javna televizija PBS još je 1983. godine započela emitiranje dokumentarne serije Frontline. Kroz 38 sezona prikazala je više od sedam stotina filmova širokog spektra tema, a domaćim i međunarodnim pitanjima bavi se istraživačkim stilom, po njihovim riječima zaslužnog za ponovno otvaranje brojnih kriminalističkih slučajeva iz povijesti, kao i za oslobađanje nevinih ljudi iz zatvorskih okova. Od desetak emitiranih epizoda u 2020. godini, dvosatni film američkog autora Jamesa Jacobyja i koscenaristice Anye Bourg, “Amazon Empire: The Rise and Reign of Jeff Bezos” (2020), privukao je možda i najviše pažnje javnosti. Kako mu i samo ime kaže, dokumentarac baca pogled na tvrtku Amazon, impozantno i u priličnoj mjeri zastrašujuće carstvo online trgovine najbogatijeg čovjeka na svijetu, Jeffa Bezosa.
Ono što je sredinom devedesetih počelo kao garažna internetska knjižara, danas je evoluiralo ili metastaziralo – ovisno koju poziciju zauzimate – u multinacionalnu tvrtku s osamsto tisuća zaposlenih, koja zgrće puste milijarde preko mreže prodavajući od igle do lokomotive. Amazonovi apetiti s vremenom samo dodatno rastu, pa tako u prvim minutama PBS-ovog dokumentarca vidimo osnivača i CEO-a Jeffa Bezosa kako iznosi svoje planove za budućnost, uključujući i – kolonizaciju Mjeseca. Između knjižare i svemirskih osvajanja leži cijela priča o transformaciji male tvrtke u nezaustavljivu silu na tržištu, a autori filma vode razgovore s petnaestak sadašnjih i bivših zaposlenika tvrtke dovoljno hrabrih stati pred kamere i iznijeti svoje mišljenje o povijesti Amazona, kao i upitnoj poslovnoj praksi koja bi mogla poslužiti kao temelj za pisanje svojevrsne nove Biblije korporativne etike. Među sugovornicima svoje mjesto u filmu pronašli su i prvi zaposlenik Amazona Shel Kaphan, koji je izrazio zabrinutost današnjim smjerom online retail giganta; ali i Jeff Wilke, svim mastima premazani trenutni čelni čovjek Amazonovog svjetskog odjela za potrošače.
A spomenuta nova Biblija korporativne etike mogla bi započeti već u ranim danima Amazona s “Projektom Gazela”, imenovanom prema primjeru iz životinjskoga svijeta i leopardu koji se najprije hrani najsporijim gazelama iz krda. U nastavku alegorije Bezosova je tvrtka na taj način eliminirala sve manje igrače na području izdavaštva, postavljajući im neizdržive uvjete za nastavak poslovanja. Amazon je igrajući na kartu monopolističke mrkve i batine, na poslušnost prisililo i najveće igrače. Gledajući isključivo financijsku stranu, rat s Amazonom u trenutnim okolnostima ne bi imao prevelikog smisla, jer listing na njihovim stranicama i dalje nosi višestruko veći profit od samostalnog izlaska na tržište.
Žrtvovanje zarade u korist većeg komada tržišnog kolača, od samih je početaka glavni Bezosov postulat. Na koncu će početna žrtva rezultirati mnogo većom dobiti, govorio je. Ulagači su poslušali i profitirali, s taktikom za koju je riječ uspjeh eufemizam. Vladanje svijetom internetske trgovine svakako je beskrajno unosan posao, ali radi se o tek manjem postotku onoga što Amazon čini centrom nezamislive moći. Skupljanje i analiziranje podataka o navikama kupaca, Bezosu omogućava oblikovanje budućnosti trgovine, ali i delikatnih područja koje se tiču nacionalne sigurnosti i ugovora s CIA-om, primjerice. I način prikupljanja podataka postaje upitan razvijanjem tehnologije poput virtualne asistentice Alexe, gdje tisuću ljudi radi na obradi zvukovnih naredbi koje korisnici upućuju programu. Dodaju li se ovoj gotovo prisluškivačkoj tehničkoj novotariji i Amazonovi sustavi prepoznavanja lica koje tvrtka prodaje policiji, nije teško zamisliti distopijsku budućnost s Bezosovim potpisom na čelu.
“Amazon Empire: The Rise and Reign of Jeff Bezos” predstavlja kvalitetan temelj za nastavak rada nekom od budućih filmaša koji će biti spremniji kopati po osjetljivijim pitanjima Bezosova poslovanja.
U usporedbi s navedenim, priče o teškim uvjetima rada u Amazonovim skladištima (gotovo ironično nazvanih fulfillment centers) ne čine se više kao naročito velika vijest. To da tvrtka ne snosi odgovornost za sigurnost proizvoda koje prodaje ili pak činjenica da njezini radnici moraju odstupati od sigurnosnih protokola kako bi ispunili dodijeljene kvote, više je na tragu oskarovskog “American Factoryja” (Steven Bognar i Julia Reichert, 2019.) nego priče o Bezosu kao orvelovskom Velikom bratu kakvog ga se pokazuje u odvažnijim segmentima PBS-ovog dokumentarca. Amazon je proširio svoje pipke i u svijet medija, Bezosovom kupnjom Washington Posta u samom središtu američke političke moći. Čelni čovjek Amazona navukao je tim činom na sebe bijes predsjednika Donalda Trumpa, iako je preuzimanje jednih od najznačajnijih američkih i svjetskih novina minimizirano u dokumentarcu. S druge strane, njegova streaming platforma Prime Video značajan je igrač i u Hollywoodu. Ironično, na njoj se prikazuje i sadržaj televizijskih kuća poput PBS-a, uključujući i ovaj film.
Navedenu činjenicu ne treba smatrati razlogom dodatnog manjka crnila o poslovanju Bezosove tvrtke u “Amazon Empireu”, unatoč očekivanjima dobrog dijela publike. Realna slika stanja stvari vjerojatno je negdje između – unatoč određenim moralno upitnim načinima poslovanja, Amazon ipak za stol donosi znatnu količinu dodane tržišne vrijednosti. Ograde, kočnice pa i poveliki oprez svakako je potreban kad god se na obzoru pojave i naznake tržnšnog monopola poput Amazonovog. Sam Jacobyjev film možemo jednako realno ocijeniti kao kvalitetan televizijski proizvod istraživačkog novinarstva koji je na određenim područjima mogao istupiti hrabrije i dublje, premda i ovakav ispunjava svoju svrhu u smislu propitivanja i kritiziranja nedodirljivih. “Amazon Empire: The Rise and Reign of Jeff Bezos” predstavlja kvalitetan temelj za nastavak rada nekom od budućih filmaša koji će biti spremniji kopati po osjetljivijim pitanjima Bezosovog poslovanja.
