PočetnaVijestiSinoć otvoreni 28. Dani hrvatskog filma

Sinoć otvoreni 28. Dani hrvatskog filma

|

Pod vedrim nebom na platou iznad kina Tuškanac sinoć (14.6.) su svečano otvoreni 28. Dani hrvatskog filma (14. – 18.6.) – tradicionalna smotra najboljih domaćih filmova svih rodova. U sklopu ceremonije, tijekom koje se okupljenima obratila i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića te pročelnica Ureda za kulturu Grada Zagreba, Milana Vuković Runjić, dodijeljene su i nagrade Zlatni Oktavijan i Vladimir Vuković za životno djelo: redatelju Bogdanu Žižiću, odnosno filmskom kritičaru Aldu Paquoli. Otvaranju je prethodio koktel dobrodošlice uz koncert kantautora Coolija Jacka, a ceremoniju su vodili glumci Marina Redžepović i Asim Ugljen.

Otvarajući 28. Dane hrvatskog filma, umjetnički ravnatelj festivala Josip Grozdanić kazao je kako “najstariji festival u samostalnoj Hrvatskoj i ove godine kao i prethodnih 27 nudi uistinu ono najbolje, najznačajnije i najvitalnije u hrvatskom filmu kratkog i srednjeg metra svih rodova. Na ovom su festivalu podjednako zastupljene sve generacije, i starija i srednja i već afirmirani autori, kao i oni mladi i mlađi koji se tek afirmiraju i koji upravo na ovom festivalu rade prve korake u prezentaciji publici. Dani hrvatskog filma svake godine nude preciznu i jasnu sliku domaće kinematografije, sliku koja još jednom svjedoči o vitalnosti, potentnosti i živosti domaćeg filma. Dani su festival koji prati trend u proteklih deset godina sve brojnijih, sve zanimljivijih i sve življih filmova koji se snimaju u nas i bilježe odlične rezultate na festivalima i u zemlji i u inozemstvu, odakle se vraćaju s nagradama. Otvaram 28. Dane hrvatskog filma i pozivam vas da zajedno uživamo u hrvatskom filmu.”

U obrazloženju koje je pročitano prilikom dodjele Nagrade Zlatni Oktavijan za životno djelo redatelju Bogdanu Žižiću stoji:

“Gospodin Bogdan Žižić jedan je od najplodnijih domaćih autora kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova. Za svoj je rad osvajao nagrade na brojnim festivalima u domovini i inozemstvu, od festivala u Oberhausenu, New Yorku, Krakowu, Atlanti, Barceloni, Sofiji i Bilbau, do dviju Velikih Zlatnih arena te Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. Gospodin Žižić dobitnik je i nagrade ’50 godina’ Motovun Film Festivala, koja se dodjeljuje hrvatskim filmskim umjetnicima iza kojih je više od pola stoljeća posvećenosti radu na filmu. Tijekom proteklih pet i pol desetljeća gospodin Žižić je realizirao stotinjak dokumentarnih i kratkih igranih filmova, a autor je i pet dugometražnih igranih filmova, među kojima su Velikim Zlatnim arenama nagrađeni filmovi ‘Kuća’ i ‘Ne naginji se van’. U svojim igranim filmovima Bogdan Žižić stvarao je realistične priče provokativne socijalne tematike, a u dokumentarnim je filmovima realizam nadograđivao poetičnošću i metaforikom. Bogdan Žižić odvažan je i oštrouman opservator stvarnosti koja ga okružuje. On je i redatelj iznimnog dokumentarnog opusa posvećenog velikim slikarima, a kao autor trajno je zaintrigiran osebujnim umjetnicima.”

Primajući nagradu, Bogdan Žižić zahvalio se sljedećim riječima:

“Oni koji me znaju, znaju da sam izvan krugova i koterije, nečega što je u filmu često. Večeras će biti prikazan moj film ‘Pohvala ruci’, kratak film od 12-13 minuta. Oni koji znaju što je kamera i što je film vjerojatno će uočiti da ta kamera nema zuma, da je to ruska kamera koja je stigla iz Sovjetskog Saveza. Film je snimio Krešo Grčević, izuzetno talentirani filmski snimatelj. Film je obišao cijeli svijet i danas se pokazuje u edukativnim programima širom SAD-a. Svojevremeno je u Zagrebu bio papa dokumentarnog filma John Grierson. On je taj film, mogu neskromno reći, obožavao.” Žižić je također prepričao povijesni podatak o smještaju prve lomače za vještice na području današnjeg kina Tuškanac, spomenuvši i ime posljednje žrtve – Bare Bedeković.

Na otvaranju je uručena Nagrada Vladimir Vuković za životno djelo kritičaru Aldu Paquoli, uz obrazloženje da se radi o filmskom kritičaru koji uistinu osjeća Sedmu umjetnost i čiji su tekstovi pisani bogatim rječnikom izbrušenog stila. Njegovi tekstovi, kaže se u obrazloženju, nisu zanimljivi i intrigantni samo u vremenima svojih nastanaka, već posjeduju i trajnu analitičku, esejističku i literarnu vrijednost.

Nakon službenog dijela ceremonije prikazan je restaurirani Žižićev kratki dokumentarni film ‘Pohvala ruci’ iz 1968. godine koji prati napore jednog majstora izrade violina. Uslijedio je potom natjecateljski blok, u kojem je, između ostalih, prikazan i dokumentarni film “Doplovit će Rex” (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, 2019.) Josipa Lukića. Uoči ceremonije otvaranja, u 20 sati u predvorju kina Tuškanac otvorena je izložba fotografija posvećena doajenki hrvatskog filmskog, kazališnog i televizijskog glumišta Mariji Kohn. Posjetitelji i uzvanici nakon završetka večernjih projekcija nastavili su se do ranih jutarnjih sati družiti u Kulturnom centru Mesnička uz nastup zagrebačkog DJ dvojca Groove Playaz.

Opširnije informacije, kao i raspored programa pronađite na službenoj stranici DHF-a.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.

JiYoon Park: Kamera – sredstvo najintimnijeg upoznavanja i prikaza

Dosadašnji radovi JiYoon Park u mediju kratkog filma pokazuju visoku razinu filmskog talenta i senzibiliteta.

“Filice” Frane Pekice najbolji film 9. Shpeena DOX-a

Dokumentarac "Filice" (Šikuti machinae, 2024.) redatelja Frane Pekice osvojio je Nagradu publike 9. Shpeena DOX-a.

Ratni dokumentarni film se dogodio

Od rata pretvorenog u reality program do rata koji se nije dogodio – tako bi se otprilike mogla opisati evolucija medijskoga praćenja ratnih zbivanja u svijetu.

18. Vukovar Film Festival: “Hassanovi ratovi” – Od prznice do mirotvorca

"Hassanovi ratovi" (2024) Roberta Bubala proglašeni su najboljim dokumentarcem na netom završenom, 18 Vukovar Film Festivalu (28.8. - 1.9.).

Tiha Modrić: “Ove smo godine odlučili ne stavljati fokus na određenu temu, kako bismo kreirali program za široku publiku”

Direktorica festivala Tiha Modrić za naš portal najavljuje osmo izdanje History Film Festivala (9. - 13.9.).

Agnès Varda kroz svoja putovanja

Uvijek plešući između života i umjetnosti, dokumentarnog bilježenja i naracije, Vardin rad nije samo refleksija stvarnosti, već i aktivni sudionik u njenom oblikovanju.