PočetnaVijestiDHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

DHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

|

U organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja u ponedjeljak, 13.5., održana je tribina pod nazivom “HRT – nezakonje sa zaštitom?” na kojoj su govorili redatelji Vlatka Vorkapić, Antonio Nuić i Hrvoje Hribar. Raspravljalo se o nepoštivanju zakonske regulative vezane za nabavku djela neovisnih producenata, kvote emitiranja domaćih audiovizualnih djela, autorskih prava i općenito svojevoljnog tumačenja zakonske regulative od strane hrvatske javne televizije. Kako ističu iz DHFR-a, iako su na tribinu bili pozvani, niti jedan član Nadzornog odbora HRT-a niti Ministarstva kulture nije se odazvao pozivu na sudjelovanje. Na tribinu je od pozvanih došao jedino ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac.

Na tribini je upozoreno da HRT od 2010. do 2019. godine niti jednom nije ispunio odredbe članka 11. Zakona o HRT-u kojim je propisano da petnaest posto svojeg godišnjeg programskog proračuna treba trošiti na nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovinu sredstava treba uključivati djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku. Iako je zakon eksplicitan, HRT njegove odredbe vrlo slobodno interpretira uz blagoslov jedinog zaduženog regulatornog tijela – Agencije za elektroničke medije.

DHFR smatra kako je ovdje riječ o nepropisnom trošenju državne potpore s obzirom da HRT pretplatom koju plaćaju svi građani RH prikupi skoro 1,3 milijarde kuna. HRT također ne poštuje članak 10. Zakona o HRT-u kojim je propisana kvota emitiranja hrvatskih djela. Zakon propisuje kako većina emitiranih djela mora biti europska, a od toga najmanje 40 posto trebaju činiti hrvatska djela, što znači 20 posto ukupnog programa. Domaći film, istaknuli su na tribini, u igranom programu HRT-a zauzima od tri do osam posto ukupno emitiranih djela ovisno o kanalu emitiranja, a domaće serije od tri do četrnaest posto ovisno o kanalu emitiranja, što je izrazito ispod zakonom propisanog minimuma.

Zbog svega navedenog hrvatski redatelji zahtijevaju od HRT-a da prekine bojkot hrvatskih audiovizualnih djela u svojem programu. Godišnja izvješća o repertoaru za 2017. i 2018. godine daju tužnu sliku sustavnog zanemarivanja hrvatskog i europskog stvaralaštva, bilo da je riječ o filmskim i televizijskim klasicima ili djelima tekuće proizvodnje zbog čega je repertoar audiovizualnih djela hrvatske javne televizije iznimno nehrvatski i iznimno neeuropski.

Iako Zakon jasno kaže petnaest posto godišnjeg programskog proračuna, HRT, ali i nadležno regulatorno tijelo, Agencija za elektroničke medije, te odredbe ne samo da slobodno interpretiraju već propuštaju sankcionirati već cijelo jedno desetljeće, a na direktnu štetu audiovizualnih autora.

Autori ovo stanje smatraju uvredom i javnom štetom, koliko po domaću industriju, toliko i po hrvatsku javnost. Europska direktiva o Audiovizualnim servisima kao i nacionalno zakonodavstvo ne daju HRT-u za pravo u ovakvom postupanju. Iz DHFR-a upućuju žurni poziv političkim predstavništvima, Saboru, Vladi i nadzornim tijelima HRT-a sa zahtjevom da se ovakva praksa obustavi, a praksa prilagodi europskim boljim običajima i regulativnoj normi.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

7. AJB DOC, dan treći i četvrti: Lica izvještavanja

Na 7. AJB DOC-u organiziran je panel "Nasilje nad ženama".

Pripovijesti krajolika

U ovoj seriji eseja bavit ćemo se hibridnim formama u dokumentaristici, filmovima koji nadilaze granice klasičnog dokumentarca.

22. Liburnia Film Festival: “Brdo stvari” – Ekonomija i sociologija buvljaka

"Brdo stvari" Tonija Jelenića portret je prodavača Pere koji na Hrelić dolazi otkako je shvatio da je takav posao znatno lakši od onog električarskog.

7. AJB DOC, dan drugi: Priručnik za pamćenje

Izvještaj s drugog dana 7. AJB DOC-a.

7. AJB DOC, dan prvi: Aktivizam kao nužnost

Izvještaj s prvog dana 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu sinoć otvoren 7. AJB DOC

Sedmo izdanje međunarodnog Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će trajati do 17. rujna, svečano je sinoć otvoreno u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.