PočetnaVijestiPreminuo Branko Lentić

Preminuo Branko Lentić

|

U Zagrebu je u 80. godini života preminuo HRT-ov doajen, ugledni dokumentarist te prvi ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, Branko Lentić, objavio je HRT. Rođen je 1938. godine u Milni na Braču, a školovao se u Sinju i Zagrebu. Na Radioteleviziji Zagreb (RTZ) počeo je raditi još kao student prava 1966. godine, isprva kao suradnik, a zatim kao urednik i autor emisija za mlade te autor dokumentarne serije “Objektiv 350”. Glavni i odgovorni urednik programa Televizije Zagreb bio je od 1969. do 1972. godine, a za njegova mandata uvedeni su kvizovi i snimljene neke od najgledanijih televizijskih igranih serija te je zaokružen informativni program. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća bio je prisiljen na ostavku te je od 1972. godine do kraja radnoga vijeka radio kao autor mnogobrojnih emisija.

Autor je više od dvije stotine dokumentarnih filmova u kojima je prvi otkrio takozvanoga maloga, običnog čovjeka. Među njegovim su najpoznatijim djelima “Grga” iz 1967. godine, “Zagreb – bijeli grad” iz 1969. godine, “Dinamitaši” iz 1973. godine, “Jozo i mnogi” iz 1974. godine, “Bit ćeš velik” iz 1975. godine, “Bič s dva kraja” i “Mjesto koje hoće živjeti” iz 1976. godine, “14 gnjevnih” iz 1978. godine, “Živjeti vukovarske slike” iz 2001. godine te brojni drugi dokumentarni filmovi koji su desetljećima prikazivani na mnogim svjetskim televizijama. U Švedskoj i Australiji prikazani su opširni ciklusi iz njegova bogatoga opusa, a retrospektiva najznačajnijih radova Branka Lentića prikazana je 2007. godine i na Međunarodnom festivalu dokumentarnoga filma ZagrebDox.

Branko Lentić bio je jedan od osnivača međunarodnog televizijskog koprodukcijskog projekta Alpe – Dunav – Jadran 1982. godine, obnašao je dužnost predsjednika Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova u okviru kojega je okupio niz najuglednijih televizijskih kuća, među kojima su BBC, RAI i brojne druge. Niz je godina bio član ocjenjivačkih sudova na brojnim strukovnim festivalima diljem svijeta. Bio je i prvi ravnatelj HRT-a u razdoblju od 1990. do 1992. godine, a umirovljen je 1993. godine. Dobitnik je više nagrada, među kojima i nagrade Hrvatskoga novinarskog društva Zlatno pero 1975. godine i Otokar Keršovani za životno djelo 2001. godine.

Večeras, 14. veljače, s početkom u 20.05 sati, Hrvatska radiotelevizija na Prvom programu Hrvatske televizije prikazat će dokumentarni film Branka Lentića “Zagreb – bijeli grad” iz 1969. godine. 


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

7. AJB DOC, dan treći i četvrti: Lica izvještavanja

Na 7. AJB DOC-u organiziran je panel "Nasilje nad ženama".

Pripovijesti krajolika

U ovoj seriji eseja bavit ćemo se hibridnim formama u dokumentaristici, filmovima koji nadilaze granice klasičnog dokumentarca.

22. Liburnia Film Festival: “Brdo stvari” – Ekonomija i sociologija buvljaka

"Brdo stvari" Tonija Jelenića portret je prodavača Pere koji na Hrelić dolazi otkako je shvatio da je takav posao znatno lakši od onog električarskog.

7. AJB DOC, dan drugi: Priručnik za pamćenje

Izvještaj s drugog dana 7. AJB DOC-a.

7. AJB DOC, dan prvi: Aktivizam kao nužnost

Izvještaj s prvog dana 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu sinoć otvoren 7. AJB DOC

Sedmo izdanje međunarodnog Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će trajati do 17. rujna, svečano je sinoć otvoreno u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.