Početna Prozori "Tijelo" - Svijeća od vremena

“Tijelo” – Svijeća od vremena

-

“Neka nam je čovjek svijeća od vremena. Kad dogori, kad ponestane vremena, nema više čovjeka. Svijeća od vremena gori i mjeri vrijeme.”

– Stanko Andrić, “Enciklopedija ništavila”

Tijelo je kuća sazidana od vremena. U njemu je sve početak koji ide kraju, pješčani je to sat što mjeri naše kratko trajanje na obalama svjetlosti. Krhkost tog zemaljskog treptaja Ante Babaja (1927. – 2010.) prvi je put direktno adresirao u svojem filmskom remek-djelu “Tijelo” (1965), kratkom dokumentarno-eksperimentalnom eseju čiji je motiv tjelesnost, a tema prolaznost kojom će se redatelj nastaviti opsesivno baviti do samog svršetka karijere, okončane još jednim filmskim biserom – autobiografskim obračunom s vlastitim krajem, “Dobro jutro” iz 2007. godine. Babajin pristup nije se u pola stoljeća karijere bitno mijenjao – bio je i ostao autor koji zna govoriti slikom i koji više nego nuditi odgovore, uživa postavljati pitanja. A kod njega ona uvijek imaju veze s otkrivanjem ljudskih duhovnih gabarita, u svjetlu naše posvemašnje tjelesne ograničenosti i okovanosti imanentnom smrtnošću.

U “Tijelu”, inspiriranom esejističkom crticom Tomislava Ladana, inače i koscenarista filma, Babaja izvrće kronologiju našeg tjelesnog trajanja, krećući od samog kraja. Prvo što vidimo zapanjujući je prizor u formalinu očuvane ljudske glave, u svega nekoliko trenutaka rotirane prema drugoj, unutrašnjoj polutki lubanje i vidljive unutrašnjosti s mozgom. Mrtvačka glava prikazana je u negativu filmske vrpce kako bi se sušti naturalizam transponirao, a ono predočeno stiliziralo, te zadobilo dimenziju apstraktnosti i univerzalnosti. Ovaj će postupak autor koristiti i u ostalim prizorima koji ogoljuju našu surovo biološku dimenziju, a koji uključuju i prizor rađanja djeteta što ga je legendarni Babajin snimatelj Tomislav Pinter načinio u rodilištu zagrebačke Kliničke bolnice Sestara Milosrdnica, poznate i kao Vinogradska. No, rođenje u izvrnutoj Babajinoj kronologiji dolazi pred kraj filma, a nakon uvodnog šok-rafala (Babaja svjedoči kako se na projekciji u Oberhausenu netko i onesvijestio) slijede blizi planovi atletskog muškog tijela u trku kojima se pak suprotstavljaju kadrovi ležećih tijela u mrtvačnici; tu su i kadrovi pretilih i ostarjelih tijela, snimljenih skrivenom kamerom u Stubičkim Toplicama od strane Pintera i samog redatelja.

Babajina je metoda savršeno precizna od samog početka – zadatak mu je prikazati ljudsko tijelo u svoj širini njegovih pojavnih oblika i pritom se ne zaustaviti ni na jednom od njih kao konačnom ili istinitom. “Tijelo” možemo okarakterizirati kao filmski esej upravo zbog dijaloškog pristupa temi u kojoj autor kroz odabrane slike postavlja niz teza o tome što tijelo jest i što može biti (kasnije se pojavljuje i prizor snošaja između dvoje posvema nagih ljudi, sastavljen od niza blizih planova; kao i blizi plan trbuha anonimne trudnice ulovljene na ulici). Tijelo je u ovom filmskom slučaju shvaćeno kao univerzalan motiv, stoga su Babajini kadrovi mahom lišeni kontekstualizacije, snimljeni u krupnim i blizim planovima. Isti se bitno širi jedino u mrtvačnici kako bi obuhvatio cjelinu mrtvačkih ljuštura. A tezu o tjelesnoj ljušturi u kojoj je zatočena naša duhovna, besmrtna esencija koju nazivamo i dušom (Ante Peterlić tvrdi kako je “Tijelo” film o onome što je na muku duhu), Babaja naznačuje i na samom kraju filma, prizorom čovjeka i njegova skidanja golemog gipsa u kojem mu je bilo zatočeno gotovo čitavo tijelo. Ta će gipsana opna, to svojevrsno zamjensko tijelo, završiti u vatri spalionice, baš kao što će mnoga fizička tijela naposljetku završiti u ognju krematorija. Čini se kako u vatri koju zovemo vrijeme, a koja uporno guta našu privremenu kuću tijela, čuči i plamen duha koji gori najjače onda kada postane beskućnik.

“Tijelo”

  • Režija: Ante Babaja
  • Scenarij: Ante Babaja i Tomislav Ladan
  • Kamera: Tomislav Pinter
  • Montaža: Lida Braniš
  • Produkcija: Zagreb film
  • Godina proizvodnje: 1965.
  • Trajanje: 11 minuta

“Prozori” su realizirani u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i njegovim filmskim arhivom.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

U Sisku ovog vikenda započinje 15. Revija dokumentarnog filma Fibula

U Sisku ovog vikenda započinje 15. Revija dokumentarnog filma Fibula (27. - 28.11.).

Pobjednici Berlinalea i Sundancea na 13. Subversive Film Festivalu

U sklopu 13. Subversive Festivala održat će se i 13. Subversive Film Festival (28.11. - 7.12.) u zagrebačkim kinima Kinoteka i Dokukino KIC te "online".

“Hall of Fame”: “Priča o vjetru”

Filmsko-diskurzivni program "Hall of Fame" u četvrtak, 26. studenoga u 19 sati, donosi dokumentarni esej "Priča o vjetru" (1986).

11. DOC NYC: Viewfinders konkurencija dokumentarcu “Landfall”, režijska nagrada Garretu Bradleyju za “Time”

Od 11. do 19. studenoga održavalo se jedanaesto izdanje DOC NYC-a, najvećeg američkog festivala dokumentarnog filma

Al Jazeera Balkans: Dokumentarci o modernom ropstvu, Donaldu Trumpu i Đorđu Balaševiću

Na programu Al Jazeera Balkans ovog će se tjedna između ostalih prikazati dokumentarci o modernom ropstvu, Donaldu Trumpu i Đorđu Balaševiću.

Niz recentnih zapaženih dokumentaraca na 13. Subversive Film Festivalu

Trinaesto izdanje Subversive Festivala održat će se od 28. studenog do 15. prosinca na nekoliko zagrebačkih lokacija te "online".

Objavljen program 18. Human Rights Film Festivala

Osamnaesto izdanje Human Rights Film Festivala (HRFF) održat će se u potpunosti "online" od 6. do 13. prosinca ove godine.

52. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: Prva nagrada dokumentarcu “Bez lica” Davida Lušičića

Proglašenjem pobjednika jučer (nedjelja, 22.11.) je službeno završila 52. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

“I Am Greta” – Mladi glas u zadnji čas

"I Am Greta" (2020) redatelja Nathana Grossmana prati aktivistički put mlade Šveđanke Grete Thunberg.

“Distribuiraj to!”: Otvorene prijave za besplatnu radionicu o promociji i distribuciji dokumentarnog filma

Otvorene su prijave za "Distribuiraj to!", besplatnu radionicu o promociji i distrubuciji dokumentarnog filma.