PočetnaIntervjuiJelena Androić: "Prerasli smo kapacitete Ičića"

Jelena Androić: “Prerasli smo kapacitete Ičića”

|

Dvije vijesti ovih su dana uzburkale hrvatsko dokumentarno more, a obje se tiču Liburnia Film Festivala, jedinog specijaliziranog domaćeg festivala za hrvatski doku-proizvod.

Krenimo najprije s upravljačkom logistikom. Odnedavno upražnjeno mjesto dugogodišnjeg izvršnog direktora i utemeljitelja LFF-a, Igora Bajoka, popunila je prijašnja voditeljica ureda za odnose s javnošću, Jelena Androić.

Bajok ostaje uz LFF, ali zbog rođenja djeteta i ostalih profesionalnih obveza – u nešto reduciranijoj ulozi nego dosad. Druga važna novost vezana za ovaj festival hrvatskog dokumentarnog filma jest promjena njegovog domaćeg sidrišta.

Nakon trinaest godine Liburnije u ičićkoj lučici, LFF od ove godine seli u Opatiju i tamošnju Ljetnu pozornicu. O detaljima i razlozima ovih promjena porazgovarali smo upravo s novom izvršnom direktoricom, Jelenom Androić.

“Velike misterije nema: dosadašnjeg izvršnog direktora Igora Bajoka koji je osnovao, izgradio i odnjegovao festival, privatne i poslovne obveze naprosto su odvele u drugom smjeru, pa je tako unutar organizacijskog tima donesena odluka da će se tim izvršnim dijelom baviti netko drugi. To neće utjecati na budućnost festivala u smislu da će mu promijeniti program i koncepciju; uostalom, Igor ostaje dio LFF-a, ali će u njemu sudjelovati na nešto drugačiji način. Cijela je ostala ekipa ista, samo smo malo presložili zadatke.

“Istina je da je paralelno s tim preslagivanjem objavljena i odluka o premještanju festivala iz Ičića u Opatiju, na Ljetnu pozornicu. Ni razlog te promjene nije za mistifikaciju: u posljednje smo tri godine prilično rasli, što je vidljivo po svim parametrima. Od prijelaza na DCP format, devedesetak gostiju koliko ih je lani hendlao naš ured za goste i više od četiri tisuće ljudi u publici, do uspješnih i posjećenih radionica i brojnih međunarodnih gostiju. Zbog svega navedenog, prerasli smo kapacitete Ičića, prije svega u organizacijskom i logističkom smislu, ne samo ono banalno, da smo prerasli lučicu.

“Ove godine planirali smo velik programski napredak, uvođenje regionalnog (međunarodnog) programa, dnevne projekcije, dvije dodatne radionice, dan duži festival, više predstavljanja različitih filmskih inicijativa i barem dvostruko više međunarodnih selektora, jer to se pokazalo kao važna inicijativa. Sve to napisali smo u projektima i iskreno, očekivali smo veću financijsku podršku. No, apsolutno nitko nije prepoznao niti dosadašnji evidentni rast festivala, niti našu daljnju želju da rastemo, za što je potreban novac. Morali smo se spustiti na zemlju i ove godine napraviti LFF bez većih promjena, a s namjerom da i dalje bude profesionalan i ozbiljan.

“Ljetna pozornica Opatija nam, zbog tih financijskih razloga, umnogome olakšava održavanje festivala, a Opatija olakšava smještaj gostiju i izvođenje naših popratnih programa; omogućuje da ostanemo na moru i ostvarimo četrnaesto izdanje na istoj razini kao trinaesto.

“No da bismo ponovo mogli dovesti sve te goste, imati ozbiljne i kvalitetne projekcije te dobre radionice svih tih pet dana, morali smo, nažalost, uvesti i neku naplatu. Nadamo se da će publika koja voli hrvatski dokumentarni film i LFF i koja nas je pratila do sada, ostati uz nas, jer ona nam je ipak najvažnija, radi nje taj festival i radimo.

“Za nadolazeće izdanje festivala (22. – 26. 8.) koncept dakle ostaje isti kao dosad: pet dana izvrsnog dokumentarnog programa, glazbeni program i radionice koji su i dalje besplatni, druženja nakon filmova… Pripremamo i bogat uvod u festival – u tijeku je turneja pobjedničkih filmova s lanjskog LFF-a ovim našim primorsko-goranskim, istarskim i ličkim susjedstvom; dakle, intenzivniji program Liburnia uplovljava, a ekskluzivno mogu najaviti i program Slučajnog kina u Rijeci”, rekla je za naš portal Jelena Androić.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Silvestar Mileta: “Preseljenje u Karlovac je prilog poželjnoj decentralizaciji kinematografskog sustava”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta za naš portal najavljuje 33. izdanje ove važne filmske manifestacije.

19. DOKUart: “U potrazi za srećom” – Pukotine u najboljem od svih mogućih svjetova

"U potrazi za srećom" (2024) Aruna Bhattaraija i Dorottye Zurbó svakako ne podbacuje u gotovo kataloškom pregledu butanske vizualne kulture.

19. DOKUart: Nagrada publike dokumentarcu “Naša djeca” Silvestra Kolbasa

Nagradu publike ovogodišnjeg, 19. DOKUarta osvojio je film "Naša djeca" (Factum, 2024.) Silvestra Kolbasa.

19. DOKUart: “Susjed Abdi” – U životu je važna velika slika

"Susjed Abdi" (2022) je i stilski konzistentan izvještaj o tome što sve digitalne tehnologije mogu uz malo mašte.

Dokumentarcu “Izbor za Miss zatvora” Srđana Šarenca Grand Prix 25. Mediteran Film Festivala

"Izbor za Miss zatvora" (2024) bh redatelja Srđana Šarenca osvojio je Grand Prix te Nagradu publiku 25. Mediteran Film Festivala.

20. Festival 25 FPS: “Iščezavanje” – Sanjive slike nestajućeg Japana

"Iščezavanje" / "Fade" (2023) Asako Ujite je na ovogodišnjem, 20. Festivalu 25 FPS dobio jednu od Grand Prix nagrada.

Treće izdanje “Kritike i društva” u Dokukinu KIC

Treće izdanje filmsko-diskurzivnog programa "Kritika i društvo" u organizaciji Hrvatskog društva filmskih kritičara održat će se u ponedjeljak, 14. listopada i utorak, 15. listopada, u zagrebačkom Dokukinu KIC.

Kinoteka apstraktnog statusa

Položaj Hrvatskog filmskog arhiva (Hrvatske kinoteke) od devedesetih se periodički postavlja u centar šire društvene rasprave.

25. Mediteran Film Festival: “Izbor za Miss zatvora” – Bez leda u žilama

U Ženskoj kaznionici Pirajui Šarenčeva je ekipa filma "Izbor za Miss zatvora" (2024) popratila razdoblje priprema i održavanja događaja iz naslova.

19. DOKUart: “Moje tijelo” – Zamka plitke sentimentalnosti filmskog eseja

"Moje tijelo" Margreth Olin je u konačnici upao u zamku banalnosti te manjka znanja i senzibiliteta za tisućljetne patrijarhalne obrasce.