PočetnaNajavePredstavljen srpski dio programa 9. Beldocsa

Predstavljen srpski dio programa 9. Beldocsa

|

U svom devetom izdanju, Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs (od 12. do 18. svibnja) donosi pregršt domaćih srpskih filmova u nekoliko kategorija, koji dokazuju da tamošnja produkcija napreduje iz godine u godinu.

“Dokumentarni filmovi u ovogodišnjem domaćem natjecateljskom programu nastali su kao plod ljubavi, muke, snalaženja i velike upornosti autora. Neki autori nam se vraćaju s novim filmovima poslije veoma zapaženih prethodnih ostvarenja koji su se sa Belodocsa otisnuli na festivale poput Berlinalea, CPH:DOX-a, Hot Docsa, Visions du Réela, Cinequesta i Rotterdama. Drugi su mladi autori za koje vjerujem da im taj put tek predstoji.

“Zajedničko im je što se trude dati glas onima koje nigdje ne možemo čuti: drugačijima, neuklopljenima, žrtvama, marginalcima raznih vrsta, prostitutkama, izbjeglicama, beskućnicima, zabranjenim avangardnim umjetnicima, šutljivim vozačima na zidu smrti.

“Pričaju neke lokalne priče, ali na veoma poseban način tako da one dobijaju univerzalno značenje. Stoga vjerujem da će im Beldocs ponovo biti početna stanica dugog putovanja”, rekao je ovogodišnji selektor Beldocsa, Darko Lungulov.

Tako 9. Beldocs otvara domaći film Mladena Mitrovića, “U potrazi za snom” (2015), koje je podržao i UNESCO i s kojim se redatelj vraća Sedmoj umjetnosti nakon više od 35 godina i posljednjeg ostvarenja, “Hamburg Altona”. Okupljanje je upravo tematika i njegovog novog filma u kojem se radnja odigrava mnogo godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, zbog čega je i sam redatelj prestao stvarati.

Jedan udar tsunamija, jedna tek završena pjesma i poziv za proslavu godišnjice mature u rodnom gradu, pokrenut će čitav tok događaja koji će redatelja nakon višegodišnje samoizolacije vratiti filmu. U želji da krene ispočetka, on odlučuje pronaći nekadašnje desetogodišnje glumce iz svog prvog filma, koje je vihor rata odnio iz rodnog grada.

Natjecateljski program filmova ocjenjivat će žiri u sastavu: Nebojša Bradić, urednik kulturno-umjetničkog programa RTS-a; Zoran Popović, redatelj i montažer; Lazar Stojanović, redatelj; i Hanka Kastelicova, izvršna producentica dokumentarnog programa europskog HBO-a. Pored Grand prixa Beldocsa, ove su godine po prvi puta ustanovljene i strukovne nagrade za najbolju montažu i kameru u domaćem dokumentarnom filmu, čiji je pokrovitelj Filmski centar Srbije.

Za nagrade će se, osim filma “U potrazi za snom”, natjecati i “Četiri pasoša” (2016) Mihajla Jevtića – animirano dokumentarni film o emigraciji, identitetu i skorijoj jugoslavenskoj povijesti ispričan kroz osobnu perspektivu redatelja; “Djeca” (2015) Denisa Bojića, svjedočanstvo o krvavosti rata, stradanju i rodoljubivosti jednog naroda te neispričana priča s jednom od najsnažnijih antiratnih poruka s područja moderne Europe; i “Druga linija” (2016) Nenada Miloševića, dugogodišnje istraživanje neoavangardne kulturne i umjetničke scene s kraja 60-ih i tokom 70-ih godina u Novom Sadu, koja je do danas ostala marginalizirana.

Tu su još i “Dubina dva” (2016) Ognjena Glavonića, kombinacija svjedočanstava i snimaka mjesta na kojima su se zločini desili prije 17 godina, rađen kao dokumentarac s elementima trilera o masovnoj grobnici u predgrađu Beograda, koji je postigao ogroman uspjeh na ovogodišnjem Berlinaleu; “Hotel dvojka” (2015) Marka Mamuzića o beskućnicima koji žive u tramvaju na liniji broj 2 u Beogradu; odnosno “Jadranka” (2015) Branka Lazića o nedavno preminuloj pjevačici Jadranki Stojaković, nekada velikoj ex-Yu pjevačka zvijezdi, slikarici i voljenoj pjesnikinji nesretno zaljubljenih.

“Controindicazione” (2016) Tamare von Steiner priča pak o ljudima u zatvorskoj bolnici za mentalno oboljele osobe u mjestu Barćelona Poco di Goto u Italiji u kojoj borave društveno opasne osobe koje su u stanju neuračunljivosti počinile neko kazneno djelo, što je posljednja ustanova tog tipa u Europi; “Maske” (2015) Brankice Drašković o umjetničkim licima Slobodana Tišme – pjesnika, konceptualista, rock glazbenika, performera i pisca; a “Najvažniji dečko na svetu” (2016) Tee Lukač o jednom od najvatrenijih fanova Justina Biebera na Balkanu.

“Voli vas vaša Sexymaja” (2016) Ivana Mandića govori o otkrivanju identiteta autorice bloga čiji je nadimak bio sexymaja, koja se svojevremeno predstavljala kao djevojka iz Beograda koja se tek upustila u vode prostitucije, dok “Zid smrti, i tako to” (2016) Mladena Kovačevića priča o nekada velikoj atrakciji na sajmovima širom bivše Jugoslavije, princezi na zidu smrti, koja je danas zarobljena između melankoličnih sjećanja i klaustrofobične egzistencije na posljednjem zidu smrti.

Kao što je selektor Darko Lungulov već obrazložio, neki od filmova imali su premijere na velikim filmskim festivalima kao što su Berlinale (“Dubina dva”) ili Vision du Reelu (“Zid smrti, i tako to”), a mnogi od njih svoje će svjetske premijere doživjeti upravo na 9. Beldocsu.

Tu su i četiri filma koji se ne natječu za nagrade i prikazuju se van konkurencije, a koji zaslužuju jednaku pažnju: “Abdul i Hamza” (2015) Marka Grbe Singha o dvojici imigranata iz Somalije, skrivenih u napuštenoj kući u planinama blizu srpsko-rumunjske granice o kojima autor snima film nakon njihovog odlaska; “Kap” (2016) Dušana Vojvodića priča o pokušaju više tisuća Zaječaraca da spriječe lokalnog tajkuna u uništavanja arteskih česmi koje su najveće prirodno bogatstvo njihovog grada.

“Nedodirljivi” (2015) Marije Ristić i Nemanje Babića, prate dvije priče fokusirane na velika zlodjela pod pokroviteljstvom države – ratnim zločinima u četiri kosovska sela i kasnije operacije zataškavanja, dok “Tapavica” (2016) Milana Todorovića i Ognjena Rakčevića prezentira život Momčila Tapavice, prvog Srbina koji je u 19. stoljeću sudjelovao na Olimpijskim igrama.

U programu Biografski dokumentarci bit će prikazan i film “Crnjanski” (2015) Danila Bećkovića o Milošu Crnjanskom, jednoj od najtragičnijih ličnosti u novijoj srpskoj povijesti.

Neki od navedenih filmova prikazat će se u okviru festivalske turneje u dvadesetak gradova i naseljenih mjesta u Srbiji, pod nazivom Beldocs Eho, koja počinje 19. svibnja u Niškom kulturnom centru, odnosno 21. svibnja u Kulturnom centru Novog Sada.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

Wangova Kina u "Mladost (Teška vremena)" predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice.

Nesvjesno, nevidljivo i ukradeno: Retrospektiva Kamala Aljafarija na 22. Human Rights Film Festivalu

Uzevši u obzir ideje koje pokreću Human Rights Film Festival od samog početka 2002. godine, bilo bi začuđujuće da se njegovo 22. izdanje nije u nekom obliku uhvatilo u koštac s aktualnim zbivanjima u području Gaze i Zapadne Obale.

22. Human Rights Film Festival: “Mačke iz Gokogu hrama” – Signali intuitivnog

Mačke su u filmu "Mačke iz Gokogu hrama" (2024) napokon punokrvne sudionice, a utjecaj izvanjskih momenata na mačju populaciju prva stepenica poduzetog istraživanja.

22. Human Rights Film Festival: “Riefenstahl” – Umjetnost i politika

"Riefenstahl" (2024) Andresa Veiela zauzima oštriji stav prema djelovanju filmašice Leni Riefenstahl u nacističkoj Njemačkoj.

Tri dokumentarca otvaraju novu godinu Dokukina KIC

Tri dokumentarna filma otvaraju novu godinu zagrebačkog Dokukina KIC.

22. Human Rights Film Festival: “TWST / Things We Said Today” – Simfonija velegrada

"TWST / Things We Said Today" (2024) njemačko-rumunjskog autora Andreja Ujice smješten je u 1960-e, u postojbinu tvista, SAD.

Top 10: Najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine

Ovo su najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine po izboru Hrvoja Krstičevića, glavnog urednika portala Dokumentarni.net.

Hrvatska premijera filma “Fiume o morte!” 8. veljače u Rijeci

Hrvatska premijera dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" (2024) Igora Bezinovića održat će se u Rijeci 8. veljače.

Poetika puža

Posljednji tekst ovogodišnje "Dokulture" bavi se filmom "Kadence za vrt" / "The Garden Cadences" (2024) Dane Komljena.

Post-filmski svijet Ismaëla Joffroya Chandoutisa

Posljednji esej "Eksperimentalni glasovi u dokumentaristici" donosi tekst o inovativnom univerzumu nagrađivanog filmskog umjetnika Ismaëla Joffroya Chandoutisa.