Početna Prozori "Povratak" – Ranjivost u krupnom planu

“Povratak” – Ranjivost u krupnom planu

-

Djetinjstvo je arena ranjivosti, vrijeme u kojem smo posvema prepušteni milosti svijeta. Nekima je ona neobjašnjivo uskraćena bez da su to ičim zaslužili. Djevojčici Milki živa su oba roditelja, no ona svejedno djetinjstvo provodi po domovima i takozvanim prihvatnim stanicama. “Povratak” (1975) Petra Krelje genijalna je filmska minijatura koja u petnaestak minuta trajanja sabija svu tragediju života ove nevoljene djevojčice kojoj milost ukazuju samo stranci. Krelja je svoja najupečatljivija dokumentarna (“Prihvatna stanica”, 1977.), ali i cjelovečernja igrana ostvarenja (“Godišnja doba”, 1979. i “Stela”, 1990.) posvetio upravo ovoj temi. Okidač Milkine priče njen je najnoviji pokušaj bijega iz ustanove u koju je smještena – djevojčica je pronađena na zagrebačkom aerodromu otkud je htjela teti u Njemačku. “Imaš li ti nekog tu u Jugoslaviji?”, pitaju je na obavještajnom razgovoru čudeći se zašto ide teti – koja je ne zove k sebi – mjesto svojim roditeljima. Kreljin film prikazat će nam izbliza sva nemilosrdna odbijanja koja su Milku nagnala na ovaj smjeli pokušaj odlaska u nepoznato.

“Povratak” je izgrađen na značenjski moćnoj i duboko promišljenoj izmjeni dvaju retorički najsnažnijih planova – totala i krupnog plana. Krelja film otvara totalom velike prometne ceste uz čiji rub hodaju policajac i djevojčica koju vidimo s leđa. Kadar traje i traje – Milka ulazi u policijsko vozilo, a kamera i dalje snima s identične udaljene pozicije. Slijedi kratki krupnjak vozača policijskog kombija, a onda švenk na zamišljeno djevojčičino lice. Milka je naslonila glavu na stolić i gleda kroz prozor. Njeno lice je neiscrpan krajolik ranjivosti, boli i tuge. Krelja stoga naše oči drži prikovane uz njega sve dok nam se ove emocije potpuno ne zavuku pod kožu i tako postanemo spremni apsorbirati nevjerojatnu težinu priče glavne protagonistice.

Povratak - Prozori

Djevojčicu prvo odvode na obavještajni razgovor, a potom u dom u kojem je odbijaju primiti. Kako zbog njenog, tako i zbog ponašanja njenih roditelja za koje upraviteljica tvrdi da su prgavi i nasilni. I gdje da sada Milka provede praznike? Rješenje je jednostavno: dok se ne pronađe adekvatan smještaj, djevojčicu će vratiti ocu ili majci. Krelja nastavlja s upornom izmjenom totala i krupnih planova. Snima Milku kako prolazi seoskim ulicama i vozi se pokretnim stepenicama u hladnim, opservacijskim totalima, a to isprepliće s krupnim kadrovima njenog lica dok putuje od mjesta do mjesta raznim prijevoznim sredstvima, pokušavajući pronaći dom.

Povratak iz naslova filma, slutimo, ostat će tek fantazija. Milka u pratnji postarijeg socijalnog radnika prvo posjećuje majku, a onda i oca, no oboje kategorički odbijaju primiti djevojčicu k sebi. Umjesto majke govori njen novi muž objašnjavajući kako su presiromašni da bi uzdržavali još jedno dijete pored dvoje vlastitih. Krelja s njegovog krupnjaka suptilno prelazi na onaj majčin, niz čije lice cure suze dok šuti i pogledom izbjegava kameru i Milku. Ovu epizodu potom zatvara totalom Milkinog odlaska seoskim putem, kontrastirajući njegovom hladnom objektivnošću buru emocija koju smo vidjeli u krupnom planu. Kao i na početku filma gledamo je s leđa dok je odvodi socijalni radnik. On je za Milku tek još jedan stranac s kojim će napustiti mjesta na koja se htjela vratiti.

Povratak - Prozori

I oca gledamo u krupnom planu, no on se za razliku od Milkine majke ne srami kamere već izravno pita snimatelja Ivicu Rajkovića želi li direkt ili profil. Pred nam je seoski lola željan pažnje i aplauza koji će rado izvesti monolog o svom teškom položaju za kojeg su krivi svi osim njega, a onda, na kraju balade, također otpraviti Milku u nepoznatom smjeru. Dok gledamo njegov nastup, opet ne vidimo djevojčičinu reakciju, iako je on komentira opominjući Milku da ne gestikulira jer to njemu “nekako ne odgovara”, razotkrivajući time svu silinu svoje egomanije, ali i dubinu krivnje koju je beskrupulozno usadio vlastitoj kćerkici. Krelja se bio suzdržao od prikazivanja Milkine reakcije, i kad je slušala očuhov govor, i kad je gledala majčine suze. Tek na samom kraju redatelj će nas vratiti njenom licu. Posljednji kadar počinje kao hladni total koji nam otkriva kako je krevet u kojem sada leži smješten iza rešetaka, a onda postupnim približavanjem konačno stižemo do djevojčičinih ranjenih očiju. Umjesto odsutnih roditelja nad njom sada bdije Kreljina kamera koja je krajolik Milkinog lica pretvorila u filmsku vječnost.

“Povratak” 

  • Scenarij i režija: Petar Krelja
  • Direktor fotografije: Ivica Rajković
  • Montaža: Damir German
  • Produkcija: Zagreb film
  • Godina proizvodnje: 1975.
  • Trajanje: 15 minuta

Serija mikro-eseja i intervjua na portalu Dokumentarni.net, pod zajedničkim projektnim nazivom “Prozori”, zamišljena je kao pregled najvažnijih estetika i tema u hrvatskoj dokumentaristici prije osamostaljenja.

Kroz ponuđeni presjek pokušat ćemo pružiti uvid u ključne teme hrvatske stvarnosti u zadnjih pola stoljeća (emigracija, siromaštvo, komunistička vladavina, socijalne nepravde…) te propitati način njihovog oblikovanja u domeni umjetničko-filmskog.
 
Također, u fokusu “Prozora” bit će i autori koji su stvarali na rubu dokumentarnog tipa izlaganja spajajući ga s drugim filmskim rodovima – posebice onim eksperimentalnim (Gotovac, Kursar, Martinac…).

Projekt “Prozori” sufinanciran je sredstvima Agencije za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Danas počinje 63. DOK Leipzig, niz hrvatskih projekata u industrijskom programu

Danas (ponedjeljak, 26.10.) počinje 63. Međunarodni festival dokumentarnog i animiranog filma u Leipzigu - DOK Leipzig.

“Hall of Fame”: Chantal Akerman

Filmsko-diskurzivni program "Hall of Fame - vodič kroz povijest dokumentarnog filma", donosi dvije projekcije posvećene Chantal Akerman.

18. Liburnia Film festival: “Zašto mama vazda plače?” – Sjećanja iz Pustograda

"Zašto mama vazda plače?" (2019) Karmen Obrdalj, prati glavnu protagonisticu Enu na putovanju u grad iz djetinjstva.

“Push” – Kupi jeftino, prodaj skupo pa sve opet ponovi

Fredrik Gertten u dokumentarcu "Push" (2019) ispituje širi kontekst stanovanja kao jednog od osnovnih ljudskih prava.

“Totally Under Control” – Tragična farsa virusa i Trumpa

Autori "Totally Under Control" film koriste kao ozbiljnu optužnicu protiv američke vlade, čiji je iskonski grijeh ignoriranje znanosti u korist političke (i vjerojatno financijske) dobiti.

Case study “Jedne od nas”: Zahvatiti šire od filmske slike

Na ovogodišnjem ZagrebDoxu održan je i case study dokumentarnog filma "Jedne od nas" (2020) hrvatskog redatelja Đure Gavrana.

Hrvatski filmovi na Doclisboi, Jihlavi i Viennaleu

U razmaku od nekoliko dana počinju 18. Međunarodni festival dokumentarnog filma Doclisboa te 24. Međunarodni festival dokumentarnog filma u Jihlavi.

16. ZagrebDox: Hrvatski filmovi – Svijetao ogranak tmurne godine

Dokumentarni.net donosi detaljan osvrt na hrvatske dokumentarne filmove sa 16, odnosno posebnog izdanja ZagrebDoxa.

Proglašeni pobjednici 5. Revije studentskog filma

U glavnom gradu Hrvatske u MM centru SC-a u Zagrebu proteklog je vikenda održano peto izdanje Revije studentskog filma.

Sunčica Ana Veldić: “Cilj radionice filmskog dokumentarizma je pomoći polaznicima osvijestiti samokritičnost u svakoj fazi nastanka filma”

Kinoklub Zagreb uskoro pokreće radionicu Filmski dokumentarizam koju će voditi redateljica Sunčica Ana Veldić i Zorko Sirotić.