PočetnaNajave25. DHF: Posljednji dan u znaku tjelovježbe i sporta te retrospektiva Dalibora Barića i Nedeljka Dragića

25. DHF: Posljednji dan u znaku tjelovježbe i sporta te retrospektiva Dalibora Barića i Nedeljka Dragića

|

Naslovna fotografija: Kadar iz dokumentarnog filma “Treći”

Posljednji dan 25. Dana hrvatskog filma donosi preostali blok natjecateljskog programa: Tjelovježbu i sport, Fokus: program filmova izvan konkurencije, retrospektive filmova Dalibora Barića i Nedeljka Dragića te svečanost dodjele nagrada.

U 14 sati publika će se u kinu Europa moći prisjetiti animiranih filmova s prethodnih izdanja Dana hrvatskog filma, i to u programu 25 godina DHF-a. Dva sata kasnije, u sklopu programa Tjelovježba i sport, pogledajte i dokumentarni film “Treći” (2016) Arsena Oremovića koji govori o hrvatskoj sportskoj močvari, s naglaskom na zbivanja u domaćem nogometu.

U 18 sati na rasporedu je program filmova izvan konkurencije Fokus koji uključuje niz hrvatskih filmova nagrađenih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima, poput “Belladonne” (2015) Dubravke Turić, pobjedničkog igranog kratkiša prošlogodišnjeg Venecijanskog festivala.

Reklame iz Zagrebačke škole animiranog filma prikazuju se u Tuškancu u 17 sati, dok popratni program u Tuškancu u 19 sati donosi poslasticu za ljubitelje animiranog i eksperimentalnog filma: retrospektivu multimedijalnog umjetnika i redatelja eksperimentalnih filmova Dalibora Barića. Barićevi filmovi prikazani su na brojnim svjetskim festivalima, a o njegovu radu pisali su kultni filmski časopisi Fangoria i Senses of Cinema.

Svečanost dodjele nagrada održat će se u kinu Europa u 20 sati, a nakon proglašenja pobjednika slijede projekcije pobjedničkih filmova

U 21 sat u kinu Tuškanac program 25. Dana hrvatskog filma završava uz Retrospektivu filmova Nedeljka Dragića, jednog od najvećih autora Zagrebačke škole crtanog filma i ovogodišnjeg dobitnika Zlatnog Oktavijana za životno djelo. Retrospektivu čini devet Dragićevih filmova, uključujući najpoznatija ostvarenja poput “Krotitelj divljih konja” (1966), “Možda Diogen” (1967), “Idu dani” (1969) i “Tup-tup” (1972), koji je bio nominiran za nagradu Oscar.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.

JiYoon Park: Kamera – sredstvo najintimnijeg upoznavanja i prikaza

Dosadašnji radovi JiYoon Park u mediju kratkog filma pokazuju visoku razinu filmskog talenta i senzibiliteta.

“Filice” Frane Pekice najbolji film 9. Shpeena DOX-a

Dokumentarac "Filice" (Šikuti machinae, 2024.) redatelja Frane Pekice osvojio je Nagradu publike 9. Shpeena DOX-a.

Ratni dokumentarni film se dogodio

Od rata pretvorenog u reality program do rata koji se nije dogodio – tako bi se otprilike mogla opisati evolucija medijskoga praćenja ratnih zbivanja u svijetu.

18. Vukovar Film Festival: “Hassanovi ratovi” – Od prznice do mirotvorca

"Hassanovi ratovi" (2024) Roberta Bubala proglašeni su najboljim dokumentarcem na netom završenom, 18 Vukovar Film Festivalu (28.8. - 1.9.).

Tiha Modrić: “Ove smo godine odlučili ne stavljati fokus na određenu temu, kako bismo kreirali program za široku publiku”

Direktorica festivala Tiha Modrić za naš portal najavljuje osmo izdanje History Film Festivala (9. - 13.9.).

Agnès Varda kroz svoja putovanja

Uvijek plešući između života i umjetnosti, dokumentarnog bilježenja i naracije, Vardin rad nije samo refleksija stvarnosti, već i aktivni sudionik u njenom oblikovanju.