PočetnaNajave"Flotel Europa", "Šuma" i "1973" u domaćem programu Beldocsa

“Flotel Europa”, “Šuma” i “1973” u domaćem programu Beldocsa

-

Na skorašnjem beogradskom festivalu Beldocs (7. – 13. svibnja), u sklopu Srpskog natjecateljskog programa, bit će prikazano i deset domaćih dokumentaraca.

Jedno od domaćih ostvarenja godine, kako napominju organizatori, zasigurno je film “Flotel Europa” (2015) mladog reditelja Vladimira Tomića. Nedugo nakon nagrade i priznanja na Berlinskom festivalu, ovaj film je ugrabio i titulu najboljeg dokumentarca na prestižnoj manifestaciji Crossing Europe u Linzu.

Sastavljeno uglavnom od kućnih VHS snimaka, svojevrsnih pisama ocu koji nije uspio izaći iz ratom zahvaćene Bosne, ovo ostvarenje donosi gorko-humorističnu ispovijest autora o dvogodišnjem odrastanju na Flotelu Europa, gigantskom plutajućem splavu-hotelu, usidrenom u kopenhaškoj luci, gdje je njegova obitelj bila smještena od 1992. do 1994. godine, zajedno s tisuću drugih izbjeglica.

“Šuma” (2013) Siniše Dragina se s druge strane bavi nešto udaljenijom prošlošću, odnosno zlatnim vremena socijalističke Jugoslavije, promatranim iz fiktivne perspektive rumunjskog likovnog kritičara – onog čiji je poklon Josipu Brozu Titu upotrebljen kao sredstvo za rušenje Aleksandra Rankovića. Isti će film, projekcijom u Velikoj dvorani Sava Centra, otvoriti ovogodišnji Beldocs, i to 7. svibnja u 19 sati.

Sličnim, poetskim preispitivanjem prošlosti bavi se i polusatno ostvarenje “Daljine” (2014) autorskog tandema Jelena MaksimovićIvan Salatić. Ono će biti prikazano u istom terminu sa filmovima “Dug u krvi” (2014) Katarine Petrović i “1973” (2014) Stefana Ivančića.

“Dug u krvi” istražuje još uvijek prisutnu praksu krvne osvete u nekim dijelovima Balkana, dok “1973”, poslije uspješnog pohoda po međunarodnim festivalima, konačno stiže u Beograd da i domaćoj publici ispripovijeda priču iz susjedstva – o zanesenjaku s obale Dunava, zaljubljenom u muziku sedamdesetih.

Sva tri filma moći ćete pogledati u petak, 8. svibnja u 17 sati, u Dvorani Kulturnog centra Beograda.

Istančan pogled na krvave sukobe devedesetih nudi dokumentarac Aleksandra Nikolića o haškom zastupniku Radovana Karadžića, Marku Sladojeviću “Srpski advokat” (2014) (DKC, petak, 8. svibnja u 19 sati).

Nešto direktniji tretman ratnih sukoba donosi ostvarenje “Biti ili ne, Ivan Hiti” (2015., Branko Lazić) (DKC, nedjelja, 10. svibnja u 17 sati). Ovaj film pripovijeda o višedesetljetnoj stigmatizaciji i izopćavanju Ivana Hitija, Hrvata, učesnika Domovinskog rata, koji je spasio kulturnu baštinu jedne pravoslavne crkve, umjesto da je po naređenju svojih pretpostavljenih – spali.

Suvremena kosovska tragedija nalazi se u fokusu filmova “Jovica i njegovi zubi” Tanje Brzaković (2015) (DKC, ponedjeljak, 11. svibnja u 19 sati) i “Stranac iznutra” / “Etranger de l’intérieur” (2015) Sonje Bertucci (nedjelja, 10. svibnja u 19 sati).

Spomenuti film upoznaje nas sa žiteljem tridesetočlane enklave Sušiće – Jovicom, najstarijim sinom mnogobrojne obitelji, odlučnom da popravi zube i pronađe posao, ne bi li pomogao u zbrinjavanju svojih jedanaestoro braće i sestara.

Sama redateljica, dijete iz miješanog braka, s druge strane snima svoj ponovni susret sa srpskom sredinom u kojoj je odrastala, a s kojom nije ostvarila nikakav kontakt u posljednjih nekoliko desetljeća.

I na samom kraju, “Krš” (2014) Vladimira Todorovića (DKC, subota, 9. svibnja u 21 sat) pred beogradsku publiku donosi priču o talijanskom diplomatu koji svoju kuću iz snova želi sagraditi u krajnje nepristupačnom bespuću Crne Gore.

Pobjednika u domaćoj konkurenciji će birati žiri u sastavu: Dragan Nikolić, redatelj i pobjednik prošlogodišnjeg Beldocsa; Muharem Bazdulj, književnik; Dr. Gordana Vuković Nikolić, profesor engleskog jezika na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i Igor Šanjević, producent televizijske kuće N1. Glavni laureat primit će nagradu u iznosu od 120 tisuća dinara (oko sedam tisuća kuna).


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: (Auto)portretni istršci

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva ove je godine održana u MM (multimedijalnom) centru Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu.

AI i virtualni svjetovi u Dokukinu KIC

U zagrebačko Dokukino KIC dolazi novi ciklus dokumentaraca "AI i virtualni svjetovi", koji istražuje snage, slabosti i ograničenja umjetne inteligencije.

Večeras u Sinju dokumentarac o ratnoj fotografkinji Lee Miller

Večeras na platno sinjske Palacine dolazi dokumentarac "Uhvatiti Lee Miller" / "Capturing Lee Miller" (2020) redateljice Terese Griffiths.

Tri nagrade za hrvatske dokumentarce na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió

Tri nagrade osvojili su hrvatski dokumentarci na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió.

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: Prva nagrada dokumentarcu “Korijen” Dore Fodor

U Zagrebu se od 24. do 26. studenog održavala 55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

Klasici svjetske dokumentaristike, 3. sezona

“Darwinova noćna mora” – Predatorske ribe i oružje u kolijevci čovječanstva

Posljednji esej treće sezone "Klasika" rezerviran je za dokumentarni film "Darwinova noćna mora" (2004) Huberta Saupera.

“Mali Dieter želi letjeti” – Ekstatično do neba

"Mali Dieter želi letjeti" (1997) spada među najpoznatija dokumentaristička djela velikog njemačkog redatelja Wernera Herzoga.

“Titicut Follies” – Čiste sobe i tužni varijetei

U trećem eseju treće sezone "Klasika svjetske dokumentaristike" pišemo o dokumentarcu "Titicut Follies" (1967) Fredericka Wisemana.

“Crumb” – Umjetnost kao jedini izbor

Dokumentarac "Crumb" (1994) Terryja Zwigoffa o strip-umjetniku Robertu Crumbu, spada među najistaknutije primjerke doku-biografskog žanra.

“Shermanov marš” – Generali i ljubavnici

Treću sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo s dokumentarcem "Shermanov marš" / "Sherman's March" (1985) Rossa McElweeja.

Dokultura, 3. sezona

Snaga je u detalju

Posljednji esej treće sezone "Dokulture" donosi tekst o hrvatskim filmskim vaninstitucionalnim programima.

Fiksiranje na margini

Shvatimo li film kao neizostavni dio kulture i umjetničkog stvaralaštva, obrazovni je sustav prva točka stjecanja šireg filmskog znanja.

Steći filmsku kulturu – od apstrakcije prema konzumerizmu

Prvi esej treće sezone "Dokulture" bavi se (ne)dostupnošću filmova široj publici, naročito iz kuta dokumentarnog roda.