U Hrvatskom saboru jučer je održana zajednička tematska sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, na kojoj su sudjelovali ministrica kulture, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, predstavnici Hrvatske radiotelevizije – Programskog vijeća, Nadzornog odbora i uprave te Društva hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatske udruge producenata i Hrvatskog društva filmskih djelatnika.
Tema sjednice bio je odnos audiovizualne zajednice s Hrvatskom radiotelevizijom, s fokusom na krizu televizijskih koprodukcija te nepoštivanje autorskih prava.
Sjednicu je otvorio ravnatelj Hrvoje Hribar kratkim izvještajem o radu HAVC-a u 2013. godini te zahtjevom za obnovom zastale suradnje. Godine 2013. HRT je, po njegovim riječima, odustao od programske suradnje s hrvatskim filmskim stvaralaštvom, odnosno od lokalnih koprodukcija.
“Odustati od koprodukcija znači odreći se načela na kojem počiva europska audiovizualna djelatnost, što znači zakinuti pretplatnike, gledatelje i domaću kinematografiju jednim potezom”, kazao je Hribar.
Drugo otvoreno pitanje koje audiovizualna zajednica treba riješiti s HRT-om poštivanje je autorskih prava to jest plaćanja primjerene naknade po autorskim i srodnim pravima. Kako je objasnio Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, problemi postoje posljednje četiri godine, otkad je HRT ukinuo tzv. klauzulu o reprizama.
“Reprize su model financiranja djela koji je osmišljen jako davno i jako dobro. Naime, u proizvodnji se nema dovoljno novaca da se primjereno honorira autorski rad, ali se on uvećava upravo zbog repriziranja, a samim time će i redatelj biti primjereno nagrađen za svoj rad. To je naravno poticalo redatelje da rade bolje filmove zato jer bi time dolazili do iole suvislih honorara. Zadnje četiri godine HRT je iz svoga pravilnika maknuo tu klauzulu, a u novim ugovorima uopće ne nudi mogućnost financijske naknade redatelju za ponovno prikazivanje djela”, izjavio je Nuić.
Ilustrirao je da HRT po trenutačnom cjeniku redatelju, primjerice, dokumentarnog filma do 60 minuta nudi honorar od 7.500 kuna bruto, što za tri mjeseca rada, što je najkraći rok za koji se može proizvesti gledljivo AV djelo, iznosi oko 2.500 kuna mjesečno.
“Ne možemo prihvatiti takav cjenik i pravilnik, jer je s financijske strane ponižavajući, a s autorske strane neprihvatljiv. Zakon govori da naknada mora biti primjerena, a ova nije”, zaključio je Nuić, ocijenivši da na ovaj način “proizvodnja prestaje”.
Potpredsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja Vinko Brešan ilustrirao je problem koprodukcija na dječjem programu, pa je kazao kako se HRT u ugovoru s Vladom obvezao da će kupovati strane igrane dječje serije, što “znači ubijanje hrvatskog jezika”.
“U Zagreb filmu razvijamo crtani serijal za djecu, ali naručio ga je RTL, a ne HRT”, napomenuo je Brešan. Redatelj i producent Nenad Puhovski izjavio je da na HRT-u postoji “sustavni organski problem razumijevanja i želje da se krene u koprodukcije” te da to “nije pitanje novca, nego volje da se razgovara o projektima.”
Dodao je kako ZagrebDox već 10 godina ima pitching forume, s kojih je realizirano oko 40 posto projekata, a da ni u jednom nije sudjelovao HRT.
“To znači da postoji određeni način mišljenja koji se ne želi otvoriti prema svijetu koji postoji mimo njega. Moramo razumjeti da radimo isti posao, europske koprodukcije su conditio sine qua non” (Uvjet bez kojeg ne biva, op. a.), kazao je Puhovski.
Predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek napomenula je da su Programskom vijeću radikalno smanjene ovlasti i da je teško doći do točnih podataka o programskim ulaganjima.
“Kada se govori o strategiji programa, nigdje se nije spomenula riječ ‘koprodukcija'”, otkrila je Obuljen, dodavši da je Programsko vijeće otvorilo prostor da budu moderatori između raznih faktora pa da od koprodukcije svi imaju koristi.
Hribar je na kraju sjednice pozvao da se o ova dva problema – poštivanju autorskih prava i koprodukcijama – donesu sporazumi i promptni rokovi za njihovo donošenje.
“Predlažem da ta dva buduća dokumenta, sporazum između HRT-a i filmskih autora te HRT-a i HAVC-a, budu garancija nadležnim tijelima za donošenje pozitivnog mišljenja o radu HRT-a. Ono što dugujemo kolegama iz glazbene zajednice je integracija sustava zaštite autorskih prava, ovako oni postaju kolaterarne žrtve, jer teško da se ovaj problem može rješavati jednostrano, iako su to neki izgleda naumili”, izjavio je Hribar.
Ravnateljica produkcije HRT-a Marija Nemčić najavila je da se prvi okvirni sporazum o zajedničkoj suradnji s HAVC-om i DHFR-om može očekivati prije 1. srpnja, kao i prva promemorija o rješenju pitanja autorskih prava – na čemu stručnjake čeka složen posao.
