PočetnaVijestiHAVC i HRT jučer održali zajedničku tematsku sjednicu

HAVC i HRT jučer održali zajedničku tematsku sjednicu

|

U Hrvatskom saboru jučer je održana zajednička tematska sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, na kojoj su sudjelovali ministrica kulture, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, predstavnici Hrvatske radiotelevizije – Programskog vijeća, Nadzornog odbora i uprave te Društva hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatske udruge producenata i Hrvatskog društva filmskih djelatnika.

Tema sjednice bio je odnos audiovizualne zajednice s Hrvatskom radiotelevizijom, s fokusom na krizu televizijskih koprodukcija te nepoštivanje autorskih prava.

Sjednicu je otvorio ravnatelj Hrvoje Hribar kratkim izvještajem o radu HAVC-a u 2013. godini te zahtjevom za obnovom zastale suradnje. Godine 2013. HRT je, po njegovim riječima, odustao od programske suradnje s hrvatskim filmskim stvaralaštvom, odnosno od lokalnih koprodukcija.

“Odustati od koprodukcija znači odreći se načela na kojem počiva europska audiovizualna djelatnost, što znači zakinuti pretplatnike, gledatelje i domaću kinematografiju jednim potezom”, kazao je Hribar.

Foto: Oleg Moskaljev
Hrvoje Hribar / Foto: Oleg Moskaljev

Drugo otvoreno pitanje koje audiovizualna zajednica treba riješiti s HRT-om poštivanje je autorskih prava to jest plaćanja primjerene naknade po autorskim i srodnim pravima. Kako je objasnio Antonio Nuić, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja, problemi postoje posljednje četiri godine, otkad je HRT ukinuo tzv. klauzulu o reprizama.

“Reprize su model financiranja djela koji je osmišljen jako davno i jako dobro. Naime, u proizvodnji se nema dovoljno novaca da se primjereno honorira autorski rad, ali se on uvećava upravo zbog repriziranja, a samim time će i redatelj biti primjereno nagrađen za svoj rad. To je naravno poticalo redatelje da rade bolje filmove zato jer bi time dolazili do iole suvislih honorara. Zadnje četiri godine HRT je iz svoga pravilnika maknuo tu klauzulu, a u novim ugovorima uopće ne nudi mogućnost financijske naknade redatelju za ponovno prikazivanje djela”, izjavio je Nuić.

Ilustrirao je da HRT po trenutačnom cjeniku redatelju, primjerice, dokumentarnog filma do 60 minuta nudi honorar od 7.500 kuna bruto, što za tri mjeseca rada, što je najkraći rok za koji se može proizvesti gledljivo AV djelo, iznosi oko 2.500 kuna mjesečno.

Antonio-Nuić
Antonio Nuić / Foto: Oleg Moskaljev

“Ne možemo prihvatiti takav cjenik i pravilnik, jer je s financijske strane ponižavajući, a s autorske strane neprihvatljiv. Zakon govori da naknada mora biti primjerena, a ova nije”, zaključio je Nuić, ocijenivši da na ovaj način “proizvodnja prestaje”.

Potpredsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja Vinko Brešan ilustrirao je problem koprodukcija na dječjem programu, pa je kazao kako se HRT u ugovoru s Vladom obvezao da će kupovati strane igrane dječje serije, što “znači ubijanje hrvatskog jezika”.

“U Zagreb filmu razvijamo crtani serijal za djecu, ali naručio ga je RTL, a ne HRT”, napomenuo je Brešan. Redatelj i producent Nenad Puhovski izjavio je da na HRT-u postoji “sustavni organski problem razumijevanja i želje da se krene u koprodukcije” te da to “nije pitanje novca, nego volje da se razgovara o projektima.”

Dodao je kako ZagrebDox već 10 godina ima pitching forume, s kojih je realizirano oko 40 posto projekata, a da ni u jednom nije sudjelovao HRT.

“To znači da postoji određeni način mišljenja koji se ne želi otvoriti prema svijetu koji postoji mimo njega. Moramo razumjeti da radimo isti posao, europske koprodukcije su conditio sine qua non” (Uvjet bez kojeg ne biva, op. a.), kazao je Puhovski.

Foto: Oleg Moskaljev
Nenad Puhovski / Foto: Oleg Moskaljev

Predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek napomenula je da su Programskom vijeću radikalno smanjene ovlasti i da je teško doći do točnih podataka o programskim ulaganjima.

“Kada se govori o strategiji programa, nigdje se nije spomenula riječ ‘koprodukcija'”, otkrila je Obuljen, dodavši da je Programsko vijeće otvorilo prostor da budu moderatori između raznih faktora pa da od koprodukcije svi imaju koristi.

Hribar je na kraju sjednice pozvao da se o ova dva problema – poštivanju autorskih prava i koprodukcijama – donesu sporazumi i promptni rokovi  za njihovo donošenje.

“Predlažem da ta dva buduća dokumenta, sporazum između HRT-a i filmskih autora te HRT-a i HAVC-a, budu  garancija nadležnim tijelima za donošenje pozitivnog mišljenja o radu HRT-a. Ono što dugujemo kolegama iz glazbene zajednice je integracija sustava zaštite autorskih prava, ovako oni postaju kolaterarne žrtve, jer teško da se ovaj problem može rješavati jednostrano, iako su to neki izgleda naumili”, izjavio je Hribar.

Ravnateljica produkcije HRT-a Marija Nemčić najavila je da se prvi okvirni sporazum o zajedničkoj suradnji s HAVC-om i DHFR-om može očekivati prije 1. srpnja, kao i prva promemorija o rješenju pitanja autorskih prava – na čemu stručnjake čeka složen posao.

Povezani tekstovi

Otvorene prijave za 26. Mediteran Film Festival

Otvorene su prijave za 26. Mediteran Film Festival, koji će od 7. do 11. listopada 2025. biti održan u Širokom Brijegu.

21. ZagrebDox: Veliki regionalni pečat “Lekcijama mog tate” Dalije Dozet!

U Zagrebu su jučer u Centru Kaptol dodijeljeni nagrade i priznanja 21. Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox.

Sinoć otvoren 21. ZagrebDox

U zagrebačkom Kaptol centru, odnosno Kaptol Boutique Cinema, sinoć je svečano otvoren 21. Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“Arhitekton” – Gdje je nestao kamen

"Arhitekton" (2024) Viktora Kosakovskog je dojmljiva vježba za oko slabijeg kritičkog dometa od onoga za koji djeluje da je postojala ambicija.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića treći najgledaniji hrvatski dokumentarac od osamostaljenja

Nakon dva mjeseca kinodistribucije film "Fiume o morte" Igora Bezinovića je pogledalo 21.592 gledateljica i gledatelja.

“Nasmijana Gruzija” na programu Al Jazeere Balkans

Dokumentarni film "Nasmijana Gruzija" (2023) autora Luke Beradzea, danas se prikazuje na programu Al Jazeere Balkans.

21. ZagrebDox: “Pod sretnom zvijezdom” – Nadići bačenost u svijet

Za "Pod sretnom zvijezdom" (2024) Pétera Kerekesa bitno je što gledatelju omogućuje uronjenost u sjevernotalijanski kulturni kontekst.

Premijera filmova polaznika 14. Škole dokumentarnog filma

U zagrebačkom Dokukinu KIC u srijedu će premijerno biti prikazani završni filmovi polaznica i polaznika 14. Škole dokumentarnog filma.

“Heartworn Highways” – Odmetnički manifest

Scenu "odmetničkog countryja" predstavlja redatelj James Szalapski u svom filmu "Heartworn Highways" (1976).

21. ZagrebDox: “U mraku” – Plamičak otpora u srcu tame

Film "U mraku" (2024) Nelsona Makenga iscrtava hrabro preživljavanje pojedinaca jedne zajednice, bez herojskih gesta ili parola.

21. ZagrebDox: “Najglasnija tišina” – Oblici otpora

"Najglasnija tišina" (2025) prije svega jest dokument vremena, crtica na razmeđu potrebe za reakcijom i valorizacije zatečenih ideja.

Nebojša Slijepčević: “Zbivanja u parku na Savici razotkrivaju brojne procese koji upravljaju našim društvom”

Nebojša Slijepčević je na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavio svoj najnoviji film, "Crveni tobogan" (Umjetnička organizacija Paradoks, 2025.).

“Pod sretnom zvijezdom” Pétera Kerekesa od danas u hrvatskim kinima

U hrvatska kina danas dolazi dokumentarni film "Pod sretnom zvijezdom" / "Wishing on a Star" (2024) slovačkog redatelja Pétera Kerekesa.