PočetnaVijestiIzabrani kandidati za Doc Alliance Selection nagradu

Izabrani kandidati za Doc Alliance Selection nagradu

|

Sedmu godinu zaredom dodjeljuje se priznanje Doc Alliance Selection Award, kojim se nagrađuje najbolje dokumentarno ostvarenje sa sedam različitih filmskih festivala (CHP:DOX Copenhagen, Doclisboa, DOK Leipzig, FID Marseille, Jihlava IDFF, Planete+ Doc FF i Visions Du Reel Nyon).

Svaki od spomenutih festivala i ove godine je nominirao vlastitog favorita iz prošlogodišnjeg programa, a konačni pobjednik bit će izabran na Filmskom festivalu u Cannesu u svibnju ove godine.

Danski CPH:DOX tako je izabrao dokumentarac Anne Odell (“The Reunion”, 2013.) u kojem se istoimena redateljica, pokazujući vlastiti film bivšim razrednim kolegama, bori protiv trauma uzrokovanim zlostavljanjem u toj najosjetljivijoj životnoj fazi.

Lisabonski Doclisboa nominirao je film “The Quest of the Schooner Creoula” (2013), potragu za obiteljskim korijenima Andrea Valentima Almeide, dok se njemački DOK Leipzig odlučio za nešto veseliji “The Special Need” (2013., Carlo Zoratti), priču o 27-godišnjem autističnom mladiću u potrazi za ženom svojeg života.

Prikaz praškog noćnog života (“The Great Night”, 2013.) redatelja Petra Hatlea očito je najviše impresionirao čelnike domicilnog Jihlava IDFF-a, a isto se može reći i za metaforični ratni dokumentarac s alžirskom djecom (FID Marseille), “Bloody Beans” (2013), filmašice Narimane Mari.

I za kraj, preostali su izbori poljskog Planete+ Doc Film Festivala odnosno švicarskog Visions du Reel festivala. Poljaci su kao svog glavnog kandidati istaknuli sportsko-politički dokumentarac “Mundial. The Highest Stakes” (2013., Michał Bielawski), koji razotkriva pritiske iz ondašnje Komunističke partije uslijed uspjeha nacionalne nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1982. godine.

U “Striplifeu” (2013., Nicola Grignani, Alberto Mussolini, Luca Scaffidi, Valeria Testagrossa i Andrea Zambelli), kojeg je pogurao švicarski Visions du Reel festival, gledamo naizgled običan dan u Gazi i radno-rekreativne običaje tamošnjih ljudi.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.

JiYoon Park: Kamera – sredstvo najintimnijeg upoznavanja i prikaza

Dosadašnji radovi JiYoon Park u mediju kratkog filma pokazuju visoku razinu filmskog talenta i senzibiliteta.

“Filice” Frane Pekice najbolji film 9. Shpeena DOX-a

Dokumentarac "Filice" (Šikuti machinae, 2024.) redatelja Frane Pekice osvojio je Nagradu publike 9. Shpeena DOX-a.

Ratni dokumentarni film se dogodio

Od rata pretvorenog u reality program do rata koji se nije dogodio – tako bi se otprilike mogla opisati evolucija medijskoga praćenja ratnih zbivanja u svijetu.

18. Vukovar Film Festival: “Hassanovi ratovi” – Od prznice do mirotvorca

"Hassanovi ratovi" (2024) Roberta Bubala proglašeni su najboljim dokumentarcem na netom završenom, 18 Vukovar Film Festivalu (28.8. - 1.9.).

Tiha Modrić: “Ove smo godine odlučili ne stavljati fokus na određenu temu, kako bismo kreirali program za široku publiku”

Direktorica festivala Tiha Modrić za naš portal najavljuje osmo izdanje History Film Festivala (9. - 13.9.).

Agnès Varda kroz svoja putovanja

Uvijek plešući između života i umjetnosti, dokumentarnog bilježenja i naracije, Vardin rad nije samo refleksija stvarnosti, već i aktivni sudionik u njenom oblikovanju.