Subota je rano ujutro. U pozadini svira “Women of Ireland”. Na ekranu su posljednji trenuci dokumentarca “Stanley Kubrick: Život u slikama” / “Stanley Kubrick: A Life in Pictures” (2001) redatelja Jana Harlana. Nekoliko minuta prije kraja – kolaž isječaka svih filmova možda i najboljeg redatelja svih vremena. “Eyes Wide Shut”, “Full Metal Jacket”, “The Shining”… Stanley Kubrick. The man. The myth. The legend. A onda kraj. Osjećaj nemilosrdne konačnosti i realnosti u kojoj više nikada nećemo željno iščekivati “rađanje” novog Kubrickovog remek-djela…
Redatelj filma “Stanley Kubrick: A Life in Pictures” Jan Harlan producirao je većinu Kubrickovih djela, a samim time i ostvario poprilično realan uvid u inače hermetičan život velikog američkog redatelja. Sažeti i uredno ukoričiti (ufilmiti?) život kompleksnog i unikatnog umjetnika poput Kubricka, međutim, nije bila nimalo lagana zadaća. Srećom po Kubrickove fanove, Harlan je obavio izniman posao, snimivši toplu i odmjerenu retrospektivu Kubrickovog stvaralaštva.
“Stanley Kubrick: A Life in Pictures” ponudio je i neke dosad neviđene privatne snimke obitelji Kubrick te prezentirao pregršt novih ili manje poznatih detalja iz redateljevog života. Harlanovo ostvarenje ipak nije bez mana. Izvrsna i kronološki besprijekorno ukomponirana cjelina pati od određene emocionalne distanciranosti.
Osim nedostatka arhivskih razgovora sa samim redateljem, dokumentarac ne nudi intimniji i dublji prikaz Kubrickove obitelji, niti otkriva “životniju” stranu samog redatelja. S druge pak strane, možda i razumljivo. Kubrick je, naime, ljubomorno čuvao privatnost vlastite obitelji, pa je i to jedan od razloga religioznog izbjegavanja svih vrsta kamera i mikrofona.
Za neke teški kurvin sin. Za neke nemilosrdni mazohistički autokrat. Za neke precijenjeni mizantrop. Za većinu jedan od najvećih redateljskih umova svih vremena. Čovjek koji pomiče granice. Opsesivni perfekcionist sa zločestim smislom za humor. Najrevolucionarniji redatelj u filmskoj povijesti. Stanley Kubrick.
Harlan nas upoznaje s Kubrickovim životom prije filmske kamere, pa tako ubrzo doznajemo kako je mladi Stanley već od malih nogu puno člitao i bio fasciniran s fotografijom. Legendarni redatelj već je sa 16 godina dobio posao fotografa u magazinu Look, na kojem se zadržao sljedećih nekoliko godina.
Za neke teški kurvin sin. Za neke nemilosrdni mazohistički autokrat. Za neke precijenjeni mizantrop. Za većinu jedan od najvećih redateljskih umova svih vremena. Čovjek koji pomiče granice. Opsesivni perfekcionist sa zločestim smislom za humor. Najrevolucionarniji redatelj u filmskoj povijesti. Stanley Kubrick.
Početkom 1950-ih Kubrick snima svoj prvi pravi cjelovečernji film “Fear and Desire” (1953), nakon kojeg je njegov prijatelj i budući redateljski kolega, Paul Mazursky, bio poprilično siguran u rađanje nove zvijezde na redateljskom nebu. Do svoje tridesete godine Kubrick snima još dva filma – “The Killing” iz 1956. godine te ratni “Paths of Glory” (1957) s Kirkom Douglasom u glavnoj ulozi.
Ostalo je povijest. Nakon “Spartacusa” (1960) u kojem je “uletio” na mjesto prijašnjeg redatelja Anthonyja Manna, Kubrick se zakleo kako će u sljedećim filmovima imati potpunu redateljsku slobodu i kontrolu. Rečeno – učinjeno. Uslijedili su “Lolita” (1962), “Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb” (1964), “2001: A Space Odyssey” (1968), “A Clockwork Orange” (1971), “Barry Lyndon” (1975), “The Shining” (1980), “Full Metal Jacket” (1987) te “Eyes Wide Shut” iz 1999. godine. Svaki drugačiji od drugog u ultimativnoj studiji kompleksnosti i kvarljivosti ljudskog karaktera.
Jesmo li kao ljudska rasa dovoljno evoluirali? Ili smo samo jedan nestanak struje daleko od povratka u šumu i prepuštanju najsirovijim nagonima? Jesmo li samo uniformirana refleksija želja drugih ljudi? Dolazi li istinska ljubav iskjučivo i samo u već predestiniranim kalupima? Može li se čovjek uistinu promijeniti?
Stanley Kubrick je nudio pitanja. Nudio je dilemu. Nudio je propitkivanje dogmi. Često i bez odgovora na postavljena pitanja, ne ostavljajući gledateljima odjavne kredite s mašnicom na vrhu. Filmska škola života. Kao što je i sam rekao: “Ili ti je stalo do nečega, ili nije”. Kubricku možda jedinom i jest bilo stalo. Otvorite enciklopediju pod “V”. “Veći od života”. Stanley i dalje dobro izgleda na fotki pokraj, zar ne?