PočetnaVijestiDHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

DHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

|

U organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja u ponedjeljak, 13.5., održana je tribina pod nazivom “HRT – nezakonje sa zaštitom?” na kojoj su govorili redatelji Vlatka Vorkapić, Antonio Nuić i Hrvoje Hribar. Raspravljalo se o nepoštivanju zakonske regulative vezane za nabavku djela neovisnih producenata, kvote emitiranja domaćih audiovizualnih djela, autorskih prava i općenito svojevoljnog tumačenja zakonske regulative od strane hrvatske javne televizije. Kako ističu iz DHFR-a, iako su na tribinu bili pozvani, niti jedan član Nadzornog odbora HRT-a niti Ministarstva kulture nije se odazvao pozivu na sudjelovanje. Na tribinu je od pozvanih došao jedino ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac.

Na tribini je upozoreno da HRT od 2010. do 2019. godine niti jednom nije ispunio odredbe članka 11. Zakona o HRT-u kojim je propisano da petnaest posto svojeg godišnjeg programskog proračuna treba trošiti na nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovinu sredstava treba uključivati djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku. Iako je zakon eksplicitan, HRT njegove odredbe vrlo slobodno interpretira uz blagoslov jedinog zaduženog regulatornog tijela – Agencije za elektroničke medije.

DHFR smatra kako je ovdje riječ o nepropisnom trošenju državne potpore s obzirom da HRT pretplatom koju plaćaju svi građani RH prikupi skoro 1,3 milijarde kuna. HRT također ne poštuje članak 10. Zakona o HRT-u kojim je propisana kvota emitiranja hrvatskih djela. Zakon propisuje kako većina emitiranih djela mora biti europska, a od toga najmanje 40 posto trebaju činiti hrvatska djela, što znači 20 posto ukupnog programa. Domaći film, istaknuli su na tribini, u igranom programu HRT-a zauzima od tri do osam posto ukupno emitiranih djela ovisno o kanalu emitiranja, a domaće serije od tri do četrnaest posto ovisno o kanalu emitiranja, što je izrazito ispod zakonom propisanog minimuma.

Zbog svega navedenog hrvatski redatelji zahtijevaju od HRT-a da prekine bojkot hrvatskih audiovizualnih djela u svojem programu. Godišnja izvješća o repertoaru za 2017. i 2018. godine daju tužnu sliku sustavnog zanemarivanja hrvatskog i europskog stvaralaštva, bilo da je riječ o filmskim i televizijskim klasicima ili djelima tekuće proizvodnje zbog čega je repertoar audiovizualnih djela hrvatske javne televizije iznimno nehrvatski i iznimno neeuropski.

Iako Zakon jasno kaže petnaest posto godišnjeg programskog proračuna, HRT, ali i nadležno regulatorno tijelo, Agencija za elektroničke medije, te odredbe ne samo da slobodno interpretiraju već propuštaju sankcionirati već cijelo jedno desetljeće, a na direktnu štetu audiovizualnih autora.

Autori ovo stanje smatraju uvredom i javnom štetom, koliko po domaću industriju, toliko i po hrvatsku javnost. Europska direktiva o Audiovizualnim servisima kao i nacionalno zakonodavstvo ne daju HRT-u za pravo u ovakvom postupanju. Iz DHFR-a upućuju žurni poziv političkim predstavništvima, Saboru, Vladi i nadzornim tijelima HRT-a sa zahtjevom da se ovakva praksa obustavi, a praksa prilagodi europskim boljim običajima i regulativnoj normi.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.