PočetnaNajaveDokumentarna porcija Berlina na 21. Motovun Film Festivalu

Dokumentarna porcija Berlina na 21. Motovun Film Festivalu

|

Arm, aber sexy – siromašan, ali seksi, to je slogan kojim Berlin desetljećima privlači otvorene umjetničke duše. Nije  pretjerano reći da njemačka prijestolnica možda i glavni grad umjetničke Europe. Upravo takav Berlin, kreativan, multikulturalan i otvoren, bit će predstavljen na 21. Motovun Film Festivalu (24. – 28.7.) u programu Berlin – grad partner. Uz obilnu filmsku porciju, bit će tu techna, performancea, vizualnih umjetnosti i jaka reprezentacija gostujućih umjetnika.

Motovunski Berlin nudi program od dvadesetak filmova koji pokušavaju proniknuti u dušu grada koji je u mnogočemu simbol svega što Europa našeg vremena jest. U programu Der Himmel über Berlin (Nebo nad Berlinom) osim pet igranih hit-filmova koji govore o gradu od ujedinjenja do danas, bit će predstavljen i isti broj dokumentaraca koji govore o važnim pitanjima novog Berlina: doseljenicima, multikulturalnosti, suočavanju s traumatičnom prošlošću… Od dvije šarmantne preživjele logorašice koje su se vratile u Berlin i s puno životne strasti mučne uspomene utapaju u gastro-užicima (“Oma i Bella” / “Oma & Bella”; Alexa Karolinski, 2012.), do prikaza života u berlinskim četvrtima u kojima dominiraju useljenici (“Neukölln Unlimited”; Agostino Imondi, 2010.).

Berlin noću

Berlin i njegove supkulture – to je povezna nit koja objedinjuje program nazvan Berlin noću. Na motovunskim će se platnima pojaviti David Bowie, Nick Cave, ali i Einstürzende Neubauten u poznatom filmu koji govori o sceni 80-ih, “B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina (1979.– 1989.)” /  “B-Movie: Lust & Sound in West-Berlin 1979-1989” (Jörg A. Hoppe, Heiko Lange i Klaus Maeck; 2015.), a s filmom stiže njegov protagonist, kroničar glazbenog Berlina i techno pionir Mark Reeder, koji će projekciju upotpuniti prigodnim DJ setom. Noćni Berlin novog doba predstavljen je u dokumentarcu “Sub Berlin: Priča o klubu Tresor” / “SubBerlin – Underground United” (Tilmann Künzel, 2008.) o jednom od najpoznatijih europskih klubova – Tresoru.

Kino muss gefährlich sein (Film mora biti opasan / Najbolje od berlinske škole) slogan je pod kojim će se predstaviti Berlinska škola, autorski pokret berlinskih (i njemačkih) redatelja nastao na prijelazu stoljeća. Petero najvažnijih autora – među kojima su i europske redateljske zvijezde Maren Ade, Christian Petzold te prošlogodišnja motovunska pobjednica Valeska Griesbach) – čine portret nove generacije njemačkih filmaša, koji nakon heroja Novog njemačkog filma stvaraju novu i prepoznatljivu autorsku sliku njemačke Sedme umjetnosti.

Mostovi i zidovi

Berlinski zid, taj simbol podijeljene Europe postaje sve davnija prošlost, a glavni njemački grad poprima posve drugu ulogu. U vremenu u kojem niče sve više zidova – Berlin postaje mjesto stvaranja mostova. Zato će kroz izložbu Mostovi i zidovi, organizatori predstaviti umjetničku scenu doseljenika iz Hrvatske i okolnih zemalja koji duhovni prostor stvaranja traže u berlinskom Babilonu. Slikar Lovro Artuković, vizualna umjetnica Nika Radić, redateljica i vizualna umjetnica Šejla Kamerić, performerica i interdisciplinarna umjetnica Tanja Ostojić – samo su neki od umjetnika koji stižu u Motovun, dok sama izložba objedinjuje radove trinaest umjetnika mlađe i srednje generacije, odnedavna s berlinskom adresom.

Berlin ne bi bio Berlin bez njegove klupske scene. U motovunskim noćima partijat će se uz zvukove koji stižu sa sjevera: uz spomenutog Marka Reedera, koji spaja elektronske ritmove i glazbu post-punka, na brdo filmova stiže i Colin Arnold, pokretač dugovječnog klupskog programa Dangerous Drums.

Povezani tekstovi

Vraćaju se “Doksi u Kleti” uz projekciju “Grand Prizea” Anje Koprivšek

Nakon godine dana pauze vraćaju se "Doksi u Kleti", uz projekciju "Grand Prizea" (2024) redateljice Anje Koprivšek.

Premijera dokumentarca “Život na Sisi” u riječkom Art-kinu

U Art-kinu će se održati premijera dokumentarnog filma "Život na Sisi" (2025) riječkog redatelja Sanjina Stanića.

Četrnaesto izdanje “SMOTRA-e” Kino kluba Split

U srijedu, 11. lipnja 2025., u okviru ovogodišnjeg festivala nezavisne kulture Platformata, održat će se četrnaesto izdanje "SMOTRA-e".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

U četvrtak riječka premijera “Mirotvorca” Ivana Ramljaka

U četvrtak se održava riječka premijera dokumentarnog filma "Mirotvorac" (Factum, 2025.) redatelja Ivana Ramljaka.

Izlišnost iluzija

Od 26.5. do 3.6. ove godine u Novom Sadu je održano 70. Sterijino pozorje.

“Funk YU” – Nedostupna singlica pod bljeskom disko-kugle

"Funk YU" (2024) redatelja Franka Dujmića, osim tematskim sadržajem, osvaja i kao privlačan slikovno-zvučni sustav.

Vraćaju se “Doksi u Kleti” uz projekciju “Grand Prizea” Anje Koprivšek

Nakon godine dana pauze vraćaju se "Doksi u Kleti", uz projekciju "Grand Prizea" (2024) redateljice Anje Koprivšek.

1. “Dokumentarni.days”, drugi dan: Vlastita obitelj ispred kamere

Drugoga dana prvog izdanja programa "Dokumentarni.days", upriličena je dodjela 6. Nagrade Dokumetar, potom i panel "Aktualni trenutak hrvatske dokumentaristike: Obiteljski dokumentarni film".

1. “Dokumentarni.days”, prvi dan: Civilizacijski domet

U zagrebačkom Dokukinu KIC, 11. i 12. lipnja održani su prvi "Dokumentarni.days", priredba u organizaciji Udruge Dokumetar.

Filmski kolaž nestanka, konzumerizma i sjećanja

Ben Rivers i Anocha Suwichakornpong režirali su iznimno zanimljiv primjer eksperimentalne filmske meditacije - "Krabi, 2562" (2019).

6. Nagrada Dokumetar: “Motel” Filipa Mojzeša je najbolji hrvatski dokumentarni film 2024. godine!

Ovogodišnju, šestu po redu Nagradu Dokumetar za najbolji hrvatski dokumentarni film 2024., dobio je "Motel" (2023) Filipa Mojzeša.

“Hollywoodgate” – Tko je ovdje luđi?

Ibrahim Nash'at u filmu "Hollywoodgate" ne bilježi toliko banalnost koliko okrutnu glupost i nasilnu nepismenost talibanskih vođa.

“Blum – Gospodari svoje budućnosti” – Propaganda općeg boljitka

"Blum – Gospodari svoje budućnosti" (2024) Jasmile Žbanić nas podsjeća i sokoli na to da možemo djelovati za opće dobro.