PočetnaReagiranjaPriopćenje HAVC-a povodom medijskih napisa o filmu "15 minuta - Masakr u...

Priopćenje HAVC-a povodom medijskih napisa o filmu “15 minuta – Masakr u Dvoru”

|

Hrvatski audiovizualni centar jučer je izdao priopćenje povodom medijskih napisa o dokumentarcu “15 minuta – Masakr u Dvoru” (2015) redatelja Georga Larsena i Kaspera Vedsmanda.

Podsjetimo, film u produkciji danske producentske kuće Final Cut For Real i koprodukciji hrvatskog Nukleus filma, naišao je na žestoke reakcije braniteljske populacije koja autorima zamjera iskrivljavanje činjenica oko događaja opisanih u samom dokumentarcu.

Za vrijeme akcije Oluja, u kolovozu 1995. godine, u Dvoru je masakrirano deset mentalno bolesnih i invalidnih osoba. Počinitelji tog zločina još uvijek nisu privedeni pravdi.

Danci, međutim, u dokumentarnom filmu optuživačkim prstom upiru prema Hrvatskoj vojsci, što se među prvima nije svidjelo hrvatskom branitelju Ivici Pandži Orkanu koji je u kolovozu prošle godine, kako piše Večernji list, kaznenom prijavom zaustavio distribuciju i film vratio na doradu za hrvatsko tržište.

HAVC-ovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Na jučer održanoj sjednici Upravnog odbora HAVC-a (7. ožujka 2016. godine) raspravljalo se o interesu javnosti uz dansko-hrvatsku koprodukciju dokumentarnog filma ’15 minuta – Masakr u Dvoru’, projektu koji je proteklog tjedna, po drugi put u proteklih sedam mjeseci, izazvao utemeljeno prosvjedne reakcije branitelja i pozornost medija.

“Riječ je o manjinskoj dansko-hrvatskoj koprodukciji, prijavljenoj na natječaj za audiovizualnu proizvodnju od strane Nukleus filma iz Zagreba, u suradnji s glavnim proizvođačem filma, Final Cut for Real iz Kopenhagena. Hrvatsko audiovizualno vijeće je 2014. godine predvidjelo za ovaj projekt 250 tisuća kuna, od kojih je realizirano 200 tisuća, a ostatak je sustegnut zbog neurednog izvršavanja obveza i kršenja ugovora i procedura HAVC-a.

“Status dosad isplaćenih sredstava, prema odluci istog tijela, ovisi o konsolidaciji narušenih financijskih i poslovnih odnosa između hrvatskog i danskog partnera. Dodatni uvjet Hrvatskog audiovizualnog vijeća, u suradnji s Danskim filmskim institutom, obveza je korekcije neprihvatljivih navoda sadržanih u filmu i iskazanih u pojedinim nedostatnim ili pogrešnim natpisima uvrštenim u sam film.

“Problem s ovim projektom detektiran je od nadležnih tijela (ravnatelj, UO, AV vijeće), odmah nakon neregularnog prikazivanja nepregledanog (nekolaudiranog) filma na RTS-u (24. kolovoz 2015. godine).

“Od onda do danas tijela HAVC-a poduzela su i poduzimaju sve mjere koje im omogućuju ovlasti, da bi u nastalim okolnostima umanjile nastalu štetu po hrvatsku javnost i kinematografiju.

“Razočarani smo načinom na koji je film u realizaciji izmijenjen, a osobito činjenicom da je neodobren izašao u javnost. U suprotnom, nadležna tijela bi imala priliku učinkovitije intervenirati u objavljeni sadržaj.

“Punih šest mjeseci prije velikog javnog napada na audiovizualni centar i njegove predstavnike, a kojem svjedočimo posljednjih dana, ovaj film je postao predmetom nezadovoljstva, frustracija i pravnih radnji svih tijela HAVC-a, te u svakom slučaju povodom za preispitivanje naših praksi, o čemu svjedoči temeljita i obilna dokumentacija.

“HAVC je izravno i neizravno, u razdoblju od nekoliko proteklih godina, svojim politikama sufinanciranja, specijalističkim natječajima, strateškim ulaganjem u nacionalne vojne resurse, a kroz strana filmska ulaganja učinio mnogo da temi Domovinskog rata otvori vrata hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva, na potpuno novi način.

“Žao nam je ako je projekt ’15 minuta – Masakr u Dvoru’, bacio sjenu na sva naša dosadašnja nastojanja, te se još jednom ispričavamo cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, a napose onom, s pravom najzainteresiranijem njezinom dijelu.”

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.