PočetnaVijestiPodijeljene nagrade na prvom VIVA FF-u

Podijeljene nagrade na prvom VIVA FF-u

|

Foto: VIVA Film Festival

Na završnoj večeri premijernog izdanja bosanskohercegovačkog VIVA Film Festivala, festivala religijskog, ekološkog i turističkog dokumentarnog filma, koji je trajao od 28. do 31. svibnja, sinoć su u Sarajevu proglašeni najbolji filmovi u sve tri natjecateljske kategorije.

Grand Prix za najbolje festivalsko ostvarenje osvojio je Cyrille Cornu sa Madagaskara, i to za film Baobabs Between Land and Sea”.

Prva nagrada, Zlatno drvo za najbolji religijski film VIVA FF-a, otišla je na adresu Rumunjke Paole Onet i njenog ostvarenja “As You Like It”. Srebrno drvo primio je Francuz Frederic Hofman (“For Sarah Love”), a Brončano Hasan Arnautović iz Bosne i Hercegovine (“Mehmedova crkva”) i Davor Borić iz Hrvatske (“O dični Sveti Nikola”).

U ekološkoj kategoriji, Zlatnog leptira za najbolji ekološki film dobio je Španjolac Andony Sangaley (“The Limits Of The Earth”), Belgijanac Sebastien Pins (“A Passion of Gold and Fire”) osvojio je drugo, a Srbin Žikica Jovanović (“Aladin i čarobna kanta”) treće mjesto.

Najboljim je pak turističkim filmom (Zlatna klapa) proglašen austrijski “The Glacier And Alpine Legend” Michaela Schlambergera. Drugim mjestom na postolju može se pohvaliti Španjolac Brais Ravalderia (“Arde Lucus”), dok je Brončana klapa pripala Bugarki Rumiani Angelkovoj (“In The Stappes of Calmyakia”).

Posebne nagrade direkcija festivala dodijelila je filmovima “Kamen drevnog snevača II”, srpskog autora Nebojše Ilića; “Blue canal bleu” Francuskinje Brigitte Badler te “Adane Kebab” Turčina Özgüra Deniza Baruta.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.