Događanja16. Beldocs: Čiji su arhivi

16. Beldocs: Čiji su arhivi

|

Iz Beograda za Dokumentarni.net: Iva Rosandić

Arsenal je njemački filmski institut, koji se filmom studiozno bavi već šezdeset godina. Posvećen je izučavanju, prikupljanju, pohranjivanju i prikazivanju filmskih ostvarenja, onome što u hrvatskom kontekstu akutno nedostaje, dok su povremene inicijative o utemeljenju Filmskog centra iz devedesetih, danas gotovo zaboravljene. Usporedimo li situacije, ona beogradska je povoljnija već što se tiče prikazivačkih prostora, muzeja filma i pripadajućeg osviještenog odnosa prema filmskoj prošlosti. U sklopu Jugoslavenske kinoteke i Muzeja jugoslavenske kinoteke nalaze se kinodvorane, prostori o kakvima smo mi prestali razmišljati, zadovoljivši se tek povremenom problematizacijom postojećeg stanja.

Posebna je retrospektiva na Beldocsu posvećena dijelu kolekcije Arsenala, a kustosica Angelika Ramlow približila nam je u masterclassu “Arsenal – Institute for Film and Video Art: Keeping Alternative Cinema Alive and Thriving” način funkcioniranja ustanove, programske fokuse kontekstualizirane reverzibilnom vezom filmova i društva, da bi se preko lociranih neuralgičnih točaka rasprava istovremeno povela na više frontova. Dio djelatnosti orijentiran je na distribuciju i radioničke aktivnosti, dio na izgradnju filmskog arhiva, dok zahvaljujući dugoj tradiciji Institut ima osiguranu publiku, stoga je na programskoj liniji usredotočen na suradnje s prominentnim stručnjacima i filmašima, omogućavajući im prostor za slobodan odabir tema ili načina prezentacije. Sama je Ramlow orijentirana na eksperimentalni film, formu na razmeđu različitih predmeta interesa, kako je opisuje, usidrenu u suštinsku intermedijalnost. Pritom posebno naglašava važnost prirode medija, razliku između digitalne i analogne verzije, od kojih ova potonja omogućava puni doživljaj, jer autori u rad često autoreferencijalno unose karakteristike filmske trake. Ipak, povela se priča o važnosti digitalizacije u svrhu očuvanja uslijed krhkosti fizičkih osobina filmova, a danas je upravo briga za filmsko naslijeđe, stvaranje arhiva i pomišljanje odnosa prema suvremenim relacijama ili publici, polazna točka rada sličnih institucija.

Ramlow je naglasila sve veće zanimanje za arhiv kao dio filmske povijesti, ali i recentnih filmskih prerada, čemu smo između ostalog svjedočili u velikom broju ostvarenja predstavljenim i na Beldocsu. Jučer je u sklopu “Posebnih projekcija” – u kojem je i “Hrvatskog narodnog preporoda” (Petnaesta umjetnost, 2022.) Gorana Devića –  prikazana “reKAPITULACIJA” (2023) srpskog autora Filipa Markovinovića, film u koji su opet inkorporirane prepoznatljive slike devedesetih, međutim naglašenim zvukom u gledatelju izazivaju otpor i nelagodu, da bi se fokusirali na svjedoke vremena i organizirani otpor umjetničke skupine Led art. Riječ je o kolektivu čije aktivističko-umjetničke akcije podsjećaju na Kugla glumište, a posebno Neue Slowenische Kunst, no njihov je značaj, kao što sami utvrđuju, iz političkih razloga posve marginaliziran i sustavno ignoriran. Utoliko film arhivu podvrgava reinterpretacijama samih sudionika, a iako je propušteno estetikom čvršće aludirati na poetiku grupe, barem se premeće u zapis o izvaninstitucionalnim događanjima koja često ostaju nezabilježena.

Neoriginalnost se međutim očituje u klasičnoj formi intervjua i pripadajućim reminiscencijama protagonista, dok je suprotstavljen pristup bilo moguće uočiti u tematski bliskim “Svjetlima Sarajeva” (2022) Srđana Perkića iz BiH. Film se zanima za značenje Zabranjenog pušenja za sarajevski kulturni kontekst, ali ujedno i spregu sa Skenderijom kao mitskim mjestom ondašnjih koncertnih, sportskih i kulturnih događanja. Iako se prije približava estetici i vizuri videospotova, film se ipak oslanja na naraciju napisanu i pročitanu od strane Seje Sexona. Na taj su način prilično jednostavno izbjegnuti klišeji biografskog filma, slika se postepeno iscrtava unutar postavljenog okvira, a Sarajevo preobražava u ravnopravnog protagonista, čiji je prostor temu nepovratno odredio.

Povezani tekstovi

23. Tabor New Frame Film Festival: Nespokoj po kontinentima

U tri natjecateljska programa 23. Tabor New Frame Festivala, održanog 4. i 5. srpnja, prikazano je 49 filmova svih rodova iz 32 zemlje.

Dobri, loši & zli dokumentarci sa streaming servisa (III)

Treći nastavak serijala o dobrim, lošim i zlim dokumentarcima sa streaming servisa.

Potreba za dijalogom s HRT-om

Hrvatska filmska zajednica i Hrvatska radiotelevizija prirodni su partneri koji zajednički trebaju raditi na izgradnji i očuvanju nacionalnog identiteta.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

20. DOKUart: “Cent’anni” – Kronika jedne veze

U filmu "Cent'anni" (2024) Maje Doroteje Prelog, pratimo osobni Giro d'Italia na koji se zaputio njezin životni partner Blaž.

“Fade In – prvih 25 se pamti”: Fade In i “Direkt” u KIC-u

U sklopu projekta "Fade In – prvih 25 se pamti", Fade In započinje seriju događanja posvećenih stvaralaštvu i autorima koji su obilježili četvrt stoljeća rada u ovoj organizaciji.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (II)

Drugi nastavak esejističkog serijala "Werner Herzog, dokumentarist - od ekscentrika do klasika".

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

82. Međunarodni filmski festival u Veneciji: “The Tale of Silyan” – Let iznad praznog ognjišta

Novi film Tamare Kotoveske, "The Tale of Silyan" / "Prikaznata za Siljan" (2025), prikazan je na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

21. Festival 25 FPS: “Biti John Smith” – A žudio je za slavom

"Biti John Smith" je svojevrsno autobiografsko ostvarenje, uvrnuto i pomaknuto, no koje bi se bez zadrške moglo svrstati u dokumentarni rod.

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.