Recenzije"Exterminate All The Brutes" - Genocidna povijest civilizacije

“Exterminate All The Brutes” – Genocidna povijest civilizacije

|

Cjelokupna tisućljetna povijest zapadne civilizacije, od križarskih ratova, preko kolonizacije do holokausta i atomske bombe, pa i dalje do danas, temelji se na genocidnom istrebljivanju naroda drugačijih rasa. No, budući da povijest pišu pobjednici, mitovi koji nastaju kako bismo sebi uljepšali nasilnu prirodu napretka pretvaraju se u službeni narativ povijesti. Pravedno se stigmatiziraju samo grijesi gubitnika, poput nacističkih zločina koji postaju sinonimom za genocid, premda je njihov recept prepisan iz prethodnih smjernica, primjerice kolonijalizama i naseljavanja američkog kontinenta čiju je cijenu masovnim brojem života platilo domorodačko stanovništvo.

Suočavanjem s grijesima otaca nije ugodan posao, ali je svakako neophodan kako bismo stvorili minimalnu nadu da se slične stvari u budućnosti neće ponavljati. Redatelj Raoul Peck, rodom s Haitija i autor hvaljene dokumentarne biografije pisca Jamesa Baldwina “I Am Not Your Negro” (2016), u svom novom serijalu “Exterminate All The Brutes” (2021) čije četiri epizode možete vidjeti na HBO-u, prihvatio se mučne zadaće prekopavanja po najužasnijim poglavljima naše civilizacije. Autor nam donosi šokantnu dozu otrežnjujućeg sredstva kako bismo progledali kroz maglu mitova i u zrcalu otkrili vlastito čudovišno lice. Serija nosi ime prema knjizi švedskog povjesničara Svena Lindqvista, uz Michel-Rolpha Trouillota i Roxanne Dunbar-Ortiz jednog od autora i redateljevih prijatelja čija su istraživanja nadahnula nastanak ovog djela. Lindqvistova knjiga pak naslov posuđuje iz slavnog romana Josepha Conrada o užasima kolonizacije Afrike “Srce tame”, te je u sličnom obliku ponovljena i u slobodnoj filmskoj adaptaciji Francisa Forda Coppole “Apokalipsa danas” / “Apocalypse Now” (1979). Tamo je fokus s kolonijalizma preusmjeren na američki intervencionizam, ali u načelu govori o drugom obliku iste istrjebljivačke sile koja je konstantno na djelu. Kad uz pomoć zloćudno interpretirane teorije evolucije i ustrajnog rasističkog svjetonazora različite od sebe predstavimo kao divljake, lakše ih je iseliti, istrijebiti te preuzeti resurse njihove zemlje za vlastitu financijsku korist pod krinkom širenja civilizacije.

Film je ispričan Peckovim vlastitim glasom, a njegova je naracija zavojita; skače čas ovdje, čas tamo kroz opću povijest nasilja. U jednom trenu autor iznosi vlastita životna iskustva, da bi već u drugom grebao po samim temeljima ljudske prirode. Nije riječ tek o lekciji iz nepopularne historije, već i o djelu koje se bavi filozofijom i psihologijom. Istovremeno Peck otkriva i manje poznatu rasističku pozadinu brojnih osoba čiji je status u povijesti uvelike upamćen u pozitivnom svjetlu, a taj popis uključuje brojne političare, znanstvenike i književnike poput primjerice L. Franka Bauma koji je upamćen po dječjem romanu “Čarobnjak iz Oza”, umjesto zalaganju za iskorjenjivanje američkih domorodaca. Isto tako ne libi se staviti u kontekst ni aktualne svjetske lidere kao što su Jair Bolsonaro, Vladimir Putin, Recep Tayyip Erdoğan, Marine Le Pen, Boris Johnson i, naravno, Donald Trump, ali i svi prethodni američki predsjednici, od ranih vlasnika robova do danas. Nije čudo da će dobar dio javnosti i bez gledanje serije rušiti njezinu ocjenu na IMdB-u jer ona napada njihov sustav vrijednosti, temeljen na mitovima i zamagljivanju prošlosti.

“Exterminate All The Brutes” je vrhunski televizijski proizvod i jedna od najboljih recentnih povijesnih dokumentarnih serija.

Peckov film mogli bismo opisati kao poučnu hibridnu mješavinu žanrova i rodova, jer kao što i ideje crpi iz svih mogućih izvora, on ih i prati gotovo svim raspoloživim ilustrativnim sredstvima. Vidjet ćemo tako između ostalog animirane sekvence (posebno je dirljivo izvedena ona o sudbini pasa za vrijeme progona Indijanaca), ali i postojeći materijal iz holivudskih filmova (od vesterna s Johnom Wayneom do mjuzikla Genea Kellyja), zastrašujuće grafike te, začudo, jednako kvalitetne igrane rekreacije u kojima glavnu ulogu tumači glumac Josh Hartnett kao duh percipirane bjelačke nadmoći kroz povijest, ubojica američkih Indijanaca i afričkih domorodaca. Doduše, ne pogađa baš svaka sekvenca svoju metu jednako ubojito, pa je tako možda suvišan segment misaonog eksperimenta u kojem Peck zamjenjuje rase robova i ugnjetača; uspješnije su scene one poput konferencije za medije u kojoj general Sherman brani masakr nad starosjediocima retorikom i žargonom suvremene Trumpove administracije. Cijeli taj vrtlog što provokativne i teške misli, što raznovrsnog pratećeg sadržaja, montiran je u bolnu ali lako pratljivu lekciju, do mjere da se radujete svakoj sljedećoj epizodi koliko god strašna bila tema.

“Exterminate All The Brutes” je vrhunski televizijski proizvod i jedna od najboljih recentnih povijesnih dokumentarnih serija. Ona nije tek produkt današnjeg woke vremena, već postavlja neka od temeljnih pitanja o čudovišnoj ljudskoj prirodi koja se utjelovljuje u tehnološkoj nadmoći bijele rase nad drugima, te o psihološkoj gimnastici kojom tu prirodu zatim metemo pod teške sagove percepcije. Nemoguće je u jednoj recenziji dotaknuti sve slojeve Peckovog filma, a još je manje moguće pozabaviti se na smislen način s moralnim implikacijama zvjerstava vlastite kulture, osim da se ovlaš zapitamo tko su na koncu doista divljaci: oni istrebljeni ili oni koji istrebljuju?

"Exterminate All The Brutes"
Scenarij i režija: Raoul Peck
Producenti: Daniel Delume i Sara Rodriguez
Direktor fotografije: Stéphane Fontaine
Montaža: Alexandra Strauss
Glazba: Alexei Aigui
Zemlja podrijetla: SAD
Godina proizvodnje: 2021.
Broj epizoda i trajanje: 4 / cca. 240 minuta

Povezani tekstovi

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.
Scenarij i režija: Raoul Peck<br> Producenti: Daniel Delume i Sara Rodriguez<br> Direktor fotografije: Stéphane Fontaine<br> Montaža: Alexandra Strauss<br> Glazba: Alexei Aigui<br> Zemlja podrijetla: SAD<br> Godina proizvodnje: 2021.<br> Broj epizoda i trajanje: 4 / cca. 240 minuta"Exterminate All The Brutes" - Genocidna povijest civilizacije