PočetnaNajaveU utorak počinje 4. Arteria - tjedan filma o umjetnicima

U utorak počinje 4. Arteria – tjedan filma o umjetnicima

|

Ovog utorka u Zagrebu počinje četvrta Arteria – tjedan filma o umjetnicima. Događaj organizira Kulturno informativni centar (KIC), a potrajat će od utorka, 29. rujna do subote, 3. listopada te donosi hrvatske premijere aktualnih dokumentaraca o nekim od najvećih umjetničkih imena današnjice.

U utorak, 29. rujna, u dvorani KIC-a s početkom u 19 sati, Arteriu će otvoriti hvaljeni britanski dokumentarac “Nurejev” / “Nureyev” (2018) redateljskog dvojca Jacqui i David Morris, koji iscrtava fascinantan život sovjetskog baletana Rudolfa Nurejeva – od rođenja u vlaku Transsibirske željeznice, preko dramatičnog bijega na Zapad na vrhuncu Hladnog rata, do postajanja najslavnijim plesačem na svijetu. “Nurejev” je istovremeno jedinstveno filmsko i performativno iskustvo, portret jedinstven kao i sam Nurejev – prvi sovjetski izvođač koji je postao velika zvijezda na Zapadu; prvi koji je javno priznao da je homoseksualac; i prvi koji je govorio o AIDS-u, od kojeg je umro u 54. godini života.

U nastavku programa slijedi austrijski film “Ovaj film je dar” / “This Movie Is A Gift” /
“Dieser Film ist ein Geschenk” (2019). U pitanju je intimni dijalog između dvoje umjetnika – redateljica Anja Salomonowitz i rumunjsko-švicarski umjetnik Daniel Spoerri – čiji se rad isprepleće oko pitanja židovskog identiteta i ciklusa obnove. Ništa nikad nije izgubljeno, već ponovno biva sastavljeno na iznenađujuće načine. U istom bloku prikazuje se kratkometražni film “Kratka povijest Johna Baldessarija” / “A Brief History of John Baldessari” (2012) američkih autora Henryja Joosta i Ariela Schulmana o nedavno preminulom konceptualnom umjetniku Baldessariju koji narira legendarni Tom Waits.

“Pisma Paulu Morrisseyu”

U “Pisma Paulu Morrisseyu” / “Letters to Paul Morrissey” (2018) španjolski redatelj Armand Rovira objedinjuje pet celuloidnih pisama iz različitih dijelova globusa namijenjenih Paulu Morrisseyu, redatelju kultnih eksperimentalnih filmova “Trash”, “Flesh” i “Heat”, suradniku Andyja Warhola i menadžeru Velvet Undergrounda. Film snimljen na 16-mm filmskoj vrpci balansira na sjecištu igranog, dokumentarnog i eksperimentalnog žanra te vodi gledatelje na pravi trip nakrcan ekscentričnim likovima.

BBC-ov dokumentarac “Uhvatiti Lee Miller” / “Lee Miller – A Life on the Front Line” (2020) u režiji Terese Griffiths istražuje fascinantan život pionirske fotografkinje koja je kršila tabue i prkosila tuđim očekivanjima. Vougeov model, Man Rayeva muza, neustrašiva ratna fotografkinja – Lee Miller je vodila brojne živote. Karijeru je počela kao manekenka, no ubrzo je zaključila da bi “radije uzimala slike, nego sama bila slika”. Zajedno s Man Rayem izumila je fotografsku tehniku solarizacije, a za vrijeme Drugoga svjetskog rata bila je jedina ratna reporterka u Europi. Među prvima je donijela uznemirujuće slike iz koncentracijskih logora Buchenwald i Dachau, a njezina fotografija u kadi Hitlerova stana jedna je od ikoničkih slika toga doba.

Nizu ekskluzivnih naslova pridružit će se “Oči Orsona Wellesa” / “The Eyes of Orson Welles” (2018), nekonvencionalna filmska biografija koja je nagrađena u Cannesu. Britanski redatelj Mark Cousins (autor kultne antologije “Priča o filmu: Odiseja”) imao je ekskluzivan pristup stotinama privatnih crteža i slika Orsona Wellesa. Ovaj legendarni filmaš crtao je impresije sa svojih putovanja i napravio brojne karikature, skice za filmove, crteže voljenih ljudi, ali i nebrojene božićne čestitke. Zajedno oni tvore impozantan likovni album njegova života, ali i ilustriraju njegovu neiscrpnu kreativnost i vizualni način razmišljanja.

“Christo – Hodanje po vodi”

U dokumentarcu “Christo – Hodanje po vodi” / “Walking on Water” (2018) bugarskog redatelja Andreja Paunova pratimo nedavno preminulog umjetnika Christa u mukotrpnom pothvatu da konačno ostvari projekt “The Floating Piers” koji je osmislio još 1970. sa suprugom i suradnicom Jeanne-Claude. Ambiciozno umjetničko djelo na talijanskom jezeru Iseo u podnožju Alpa, 2018. privuklo je 1,2 milijuna posjetitelja, ali Christo se suočava s brojnim neočekivanim preprekama. Portret slavnog umjetnika, koji je poznat po svojim instalacijama temeljenim na omotavanju eksterijera građevina, mostova i vanjskih prostora, nudi intrigantan uvid u zavrzlame suvremene umjetničke produkcije.

Četvrto izdanje Arterije zatvorit će film “Kusama: Beskonačnost” / “Kusama: Infinity” (2018) u režiji američke redateljice Heather Lenz. Japanska vizualna umjetnica Yayoi Kusama poznata je po svojim točkastim kompozicijama (polka dots) koje opsesivno koristi kroz čitav svoj opus. Iako publika i kritičari njezina djela često doživljavaju veselima i razigranima, za Kusamu su ona izraz boli i teškoće života s psihičkom bolesti, koju olakšava jedino bavljenje umjetnosti. Kusama od 1970-ih živi u psihijatrijskoj ustanovi u Tokiju i iako se nikad nije prestala baviti umjetnošću, priznanje je stekla tek nedavno, a 2014. godine proglašena je najpopularnijom umjetnicom na svijetu.

Svi filmovi bit će popraćeni razgovorima koji će karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao uvertiru u promišljanje nekih od ključnih problema suvremene umjetnosti. Autor koncepta Arterije je Emil Matešić, a selektorica programa Dina Pokrajac.

Ulaz na sve projekcije je besplatan, a mjesto je moguće rezervirati slanjem upita na e-mail adresu [email protected] ili sat vremena prije početka projekcije na blagajni kina. Raspored projekcija i više informacija: www.kic.hr i dokukino.net.

Povezani tekstovi

“Linije pogleda” u Dokukinu KIC

Sljedećeg ponedjeljka u Dokukinu KIC će biti prikazano svih pet epizoda dokumentarnog serijala "Linije pogleda" (Dokumetar / FPS Media; 2025.).

Projekcija, masterclass i radionica Stefana Pavlovića u Zagrebu

U Zagrebu će se 16. i 17. siječnja 2026. održati masterclass, radionica te projekcija filma "U potrazi za konjima" Stefana Pavlovića.

“Bosanoga (sasvim slučajna smrt)” u KIC-u

U sklopu programa "Prvih 25 se pamti", u zagrebačkom KIC-u će 9. prosinca u 20 sati biti prikazan film "Bosanoga (sasvim slučajna smrt".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.