PočetnaNajaveArt-kino Croatia: Premijera filma inspiriranog D’Annunzijevom okupacijom Rijeke

Art-kino Croatia: Premijera filma inspiriranog D’Annunzijevom okupacijom Rijeke

|

U srijedu, 29. siječnja u 20 sati, u riječkom Art-kinu Croatia premijerno će biti prikazan dokumentarno-eksperimentalni film “Nevidljivi grad” / “La materia non conta” (2020) francuskog redatelja Pierrea Commaulta, nastao u produkciji hrvatskog Filmaktiva.

Inspiriran epizodom riječke povijesti između rujna 1919. i Božića 1920. – D’Annunzijevom okupacijom Rijeke – “Nevidljivi grad” nije povijesni dokumentarac, iako obiluje arhivskim materijalima kao što su originalne filmske snimke, pisma i dnevnički zapisi. Riječ je o koloritnom filmskom eseju koji na izrazito nježan način dramatične događaje prikazuje iz gledišta tzv. sporednih likova povijesti, običnih ljudi.

“La materia non conta” (“Materijalno je nebitno”) bio je moto kojim je pjesnik, osvajač i Comandante Rijeke / Fiume Gabriele D’Annunzio naglašavao superiornost svoje vizije i ideala nad materijalnim, tjelesnim i zemaljskim problemima. Sasvim materijalne, a dakako i nematerijalne posljedice njegove vladavine Rijekom predmet su interesa brojnih proučavatelja povijesti, kakav je i mladi francuski redatelj Pierre Commault. Rijeku je prvi put posjetio 2014., u potrazi za, kako sam kaže, kipućim gradom iz mitologizirane D’Annunzijeve ere. Zatekao je grad koji, nakon propasti industrije, traži novu budućnost. Između ta dva grada smjestio je svoj film čiji je naslov – “Nevidljivi grad” – posudio iz jednog od D’Annunzijevih govora.

Radnju pokreću dva para: Andrea i Natalija koji u Rijeci žive danas, te Giuseppe Maranini i Zora Blažić koji su živjeli u Fiume pred stotinjak godina. Današnji grad otkrivamo kroz šetnje u društvu dvoje mladih Hrvata i kroz prekrasne kadrove Rijeke snimane s mora, uz more i k moru, dok nas u isto vrijeme dva glasa, koji bi pripadali Giuseppeu i Zori, obavještavaju o bitnim etapama D’Annunzijeve avanture. Od njegovog ulaska u grad, preko proglašenja nove države, ultimatuma koje su mu uputile talijanske vlasti, pa sve do napada i predaje grada, tzv. Krvavog Božića.

Giuseppe Maranini, mladi legionar koji je u Rijeku je stigao iz Bologne nedugo nakon D’Annunzijevog marša na grad, redovito piše pisma svojoj zaručnici. Došavši podržati Komandanta iz nacionalističkih i idealističkih razloga, on pripovijeda svoj svakodnevni život dobrovoljca i opisuje frenetičnu atmosferu u gradu u kojem se sve čini mogućim i kojem je sudbina povratiti snagu talijanskom političkom životu.

Drugi je povijesni dokument intimni dnevnik mlade djevojke iz dobrostojeće riječke hrvatske obitelji, Zore Blažić (glas joj posuđuje riječka književnica Tea Tulić). I ona je bila zaručena za mladića od kojeg ju je udaljio rat. Redovito spominje bol zbog odvojenosti i mogućnost vjenčanja, a u isto vrijeme iskazuje na koji način talijanska okupacija mijenja njen svakodnevni život te opisuje diskriminaciju okupatora nad Slavenima.

Snimke Rijeke, koja u vremenu kad ju Commault snima ostavlja dojam usnulog ali prozračnog grada, iskrižane sa stotinu godina starim video zapisima D’Annunzijeve okupacije i s dvjema audio-naracijama, entuzijastičnom legionarovom te tjeskobnom naracijom mlade Slavenke, u maniri filmskog eseja više nude priliku za refleksiju nego što predlažu zaključak. Ipak, jasno je da su između Europe obilježene tenzijama kraja Prvog svjetskog rata i današnje političke i ekonomske Europe, glasovi i njihovi odjeci još su uvijek u dijalogu.

Povezani tekstovi

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Laura Mulvey dobitnica nagrade “Wild Dreamer” za životno djelo

Subversive Festival u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Restartom, ugošćuje prominentnu britansku feminističku i filmsku teoretičarku i autoricu Lauru Mulvey.

Novi serijal o hrvatskom turizmu 21. stoljeća uskoro na HRT-u

"Ne zaboravite ostaviti recenziju" (2025) gledatelje vodi kroz turističku sezonu u Hrvatskoj, otkrivajući pozitivne i negativne strane turizma.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

20. DOKUart: “Cent’anni” – Kronika jedne veze

U filmu "Cent'anni" (2024) Maje Doroteje Prelog, pratimo osobni Giro d'Italia na koji se zaputio njezin životni partner Blaž.

“Fade In – prvih 25 se pamti”: Fade In i “Direkt” u KIC-u

U sklopu projekta "Fade In – prvih 25 se pamti", Fade In započinje seriju događanja posvećenih stvaralaštvu i autorima koji su obilježili četvrt stoljeća rada u ovoj organizaciji.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (II)

Drugi nastavak esejističkog serijala "Werner Herzog, dokumentarist - od ekscentrika do klasika".

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

82. Međunarodni filmski festival u Veneciji: “The Tale of Silyan” – Let iznad praznog ognjišta

Novi film Tamare Kotoveske, "The Tale of Silyan" / "Prikaznata za Siljan" (2025), prikazan je na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

21. Festival 25 FPS: “Biti John Smith” – A žudio je za slavom

"Biti John Smith" je svojevrsno autobiografsko ostvarenje, uvrnuto i pomaknuto, no koje bi se bez zadrške moglo svrstati u dokumentarni rod.

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.