PočetnaVijestiDHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

DHFR poziva HRT na prekid bojkota domaćih AV djela iz svojeg programa

|

U organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja u ponedjeljak, 13.5., održana je tribina pod nazivom “HRT – nezakonje sa zaštitom?” na kojoj su govorili redatelji Vlatka Vorkapić, Antonio Nuić i Hrvoje Hribar. Raspravljalo se o nepoštivanju zakonske regulative vezane za nabavku djela neovisnih producenata, kvote emitiranja domaćih audiovizualnih djela, autorskih prava i općenito svojevoljnog tumačenja zakonske regulative od strane hrvatske javne televizije. Kako ističu iz DHFR-a, iako su na tribinu bili pozvani, niti jedan član Nadzornog odbora HRT-a niti Ministarstva kulture nije se odazvao pozivu na sudjelovanje. Na tribinu je od pozvanih došao jedino ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac.

Na tribini je upozoreno da HRT od 2010. do 2019. godine niti jednom nije ispunio odredbe članka 11. Zakona o HRT-u kojim je propisano da petnaest posto svojeg godišnjeg programskog proračuna treba trošiti na nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovinu sredstava treba uključivati djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku. Iako je zakon eksplicitan, HRT njegove odredbe vrlo slobodno interpretira uz blagoslov jedinog zaduženog regulatornog tijela – Agencije za elektroničke medije.

DHFR smatra kako je ovdje riječ o nepropisnom trošenju državne potpore s obzirom da HRT pretplatom koju plaćaju svi građani RH prikupi skoro 1,3 milijarde kuna. HRT također ne poštuje članak 10. Zakona o HRT-u kojim je propisana kvota emitiranja hrvatskih djela. Zakon propisuje kako većina emitiranih djela mora biti europska, a od toga najmanje 40 posto trebaju činiti hrvatska djela, što znači 20 posto ukupnog programa. Domaći film, istaknuli su na tribini, u igranom programu HRT-a zauzima od tri do osam posto ukupno emitiranih djela ovisno o kanalu emitiranja, a domaće serije od tri do četrnaest posto ovisno o kanalu emitiranja, što je izrazito ispod zakonom propisanog minimuma.

Zbog svega navedenog hrvatski redatelji zahtijevaju od HRT-a da prekine bojkot hrvatskih audiovizualnih djela u svojem programu. Godišnja izvješća o repertoaru za 2017. i 2018. godine daju tužnu sliku sustavnog zanemarivanja hrvatskog i europskog stvaralaštva, bilo da je riječ o filmskim i televizijskim klasicima ili djelima tekuće proizvodnje zbog čega je repertoar audiovizualnih djela hrvatske javne televizije iznimno nehrvatski i iznimno neeuropski.

Iako Zakon jasno kaže petnaest posto godišnjeg programskog proračuna, HRT, ali i nadležno regulatorno tijelo, Agencija za elektroničke medije, te odredbe ne samo da slobodno interpretiraju već propuštaju sankcionirati već cijelo jedno desetljeće, a na direktnu štetu audiovizualnih autora.

Autori ovo stanje smatraju uvredom i javnom štetom, koliko po domaću industriju, toliko i po hrvatsku javnost. Europska direktiva o Audiovizualnim servisima kao i nacionalno zakonodavstvo ne daju HRT-u za pravo u ovakvom postupanju. Iz DHFR-a upućuju žurni poziv političkim predstavništvima, Saboru, Vladi i nadzornim tijelima HRT-a sa zahtjevom da se ovakva praksa obustavi, a praksa prilagodi europskim boljim običajima i regulativnoj normi.

Povezani tekstovi

“Medo u šparogama” Ivana Grgura u programu 50. TIFF-a!

"Medo u šparogama" (Zagreb film, 2025.) redatelja Ivana Grgura ušao je u službeni program 50. Međunarodnog filmskog festivala u Torontu.

Cinehillova publika najboljim ocijenila “Mirotvorca” Ivana Ramljaka

"Mirotvorac" (Factum, 2025.) Ivana Ramljaka osvojio je Nagradu publike Međunarodnog filmskog festivala Cinehill.

Pet hrvatskih dokumentaraca na 31. Sarajevo Film Festivalu

Od 15. do 22. kolovoza u Sarajevu će biti održan 31. Sarajevo Film Festival, na kojem će biti prikazano i pet hrvatskih dokumentaraca.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Liburnia Film Festival: “Dolazi mali sivi vuk” – Od inozemne dopisnice do strane agentice

"Dolazi mali sivi vuk" (2025) Žane Agalakove doima se iskrenim zagledom u identitet i sudbinu, dirljivom ispovijedi ranjivog malog čovjeka.

23. Liburnia Film Festival: “Moja prijateljica Sely” – Enuncijacija sjećanja

U međuigri osobnog i kolektivnog, intimnog i društvenog, "Moja prijateljica Sely" (2025) Maje Alibegović pronalazi svoju nježnost i snagu.

23. Liburnia Film Festival: “Najbolji profesor filma na svijetu” – Između fikcije i stvarnosti

U filmu "Najbolji profesor filma na svijetu" (2025) Vida Žagar vrlo se spretno snašla u situaciji gdje joj je manevar limitiran.

(Ne)providnost manipulacije

Treći tekst iz esejističkog serijala "Umnažanje dokumentarnog Umnažanje dokumentarnog".

Sinoć u Opatiji otvoren 23. Liburnia Film Festival

Sinoć je u Opatiji otvoren 23. Liburnia Film Festival.

Vida Žagar: “Filmovi koji postavljaju važna pitanja vrijedni su rizika”

Vida Žagar režirala je dokumentarac "Najbolji profesor filma na svijetu" (VERN', 2025.), koji će danas biti prikazan na 23. LFF-u.

23. Liburnia Film Festival: “O mačkama i ljudima” – Mačkolovna antropologija južnog Jadrana

"O mačkama i ljudima" (2025) Sunčice Ane Veldić privlačno prožima smirenost s dinamičnošću, promatračku odmaknutost s aktivnom uključenošću.

Žana Agalakova: “Odlučila sam otići ondje gdje me boli”

Ruska redateljica Žana Agalakova za Dokumentarni.net govori o svom filmu "Dolazi mali sivi vuk" / "A Little Gray Wolf Will Come" (2025).

Suženi snovi

Treći esej "Novog gruzijskog dokumentarnog filma" govori o ostvarenju "Kroćenje vrta" / "Taming the Garden" (2021) Salomé Jashi.

Aleš Suk: “Na nama ljudima je kakav svijet ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas”

Redatelj Aleš Suk režirao je "(P.S.)", začudan i vrlo zavodljiv 15-minutni dokumentarac dramske strukture i lirske atmosfere.