PočetnaNajaveDokumentarna porcija Berlina na 21. Motovun Film Festivalu

Dokumentarna porcija Berlina na 21. Motovun Film Festivalu

|

Arm, aber sexy – siromašan, ali seksi, to je slogan kojim Berlin desetljećima privlači otvorene umjetničke duše. Nije  pretjerano reći da njemačka prijestolnica možda i glavni grad umjetničke Europe. Upravo takav Berlin, kreativan, multikulturalan i otvoren, bit će predstavljen na 21. Motovun Film Festivalu (24. – 28.7.) u programu Berlin – grad partner. Uz obilnu filmsku porciju, bit će tu techna, performancea, vizualnih umjetnosti i jaka reprezentacija gostujućih umjetnika.

Motovunski Berlin nudi program od dvadesetak filmova koji pokušavaju proniknuti u dušu grada koji je u mnogočemu simbol svega što Europa našeg vremena jest. U programu Der Himmel über Berlin (Nebo nad Berlinom) osim pet igranih hit-filmova koji govore o gradu od ujedinjenja do danas, bit će predstavljen i isti broj dokumentaraca koji govore o važnim pitanjima novog Berlina: doseljenicima, multikulturalnosti, suočavanju s traumatičnom prošlošću… Od dvije šarmantne preživjele logorašice koje su se vratile u Berlin i s puno životne strasti mučne uspomene utapaju u gastro-užicima (“Oma i Bella” / “Oma & Bella”; Alexa Karolinski, 2012.), do prikaza života u berlinskim četvrtima u kojima dominiraju useljenici (“Neukölln Unlimited”; Agostino Imondi, 2010.).

Berlin noću

Berlin i njegove supkulture – to je povezna nit koja objedinjuje program nazvan Berlin noću. Na motovunskim će se platnima pojaviti David Bowie, Nick Cave, ali i Einstürzende Neubauten u poznatom filmu koji govori o sceni 80-ih, “B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina (1979.– 1989.)” /  “B-Movie: Lust & Sound in West-Berlin 1979-1989” (Jörg A. Hoppe, Heiko Lange i Klaus Maeck; 2015.), a s filmom stiže njegov protagonist, kroničar glazbenog Berlina i techno pionir Mark Reeder, koji će projekciju upotpuniti prigodnim DJ setom. Noćni Berlin novog doba predstavljen je u dokumentarcu “Sub Berlin: Priča o klubu Tresor” / “SubBerlin – Underground United” (Tilmann Künzel, 2008.) o jednom od najpoznatijih europskih klubova – Tresoru.

Kino muss gefährlich sein (Film mora biti opasan / Najbolje od berlinske škole) slogan je pod kojim će se predstaviti Berlinska škola, autorski pokret berlinskih (i njemačkih) redatelja nastao na prijelazu stoljeća. Petero najvažnijih autora – među kojima su i europske redateljske zvijezde Maren Ade, Christian Petzold te prošlogodišnja motovunska pobjednica Valeska Griesbach) – čine portret nove generacije njemačkih filmaša, koji nakon heroja Novog njemačkog filma stvaraju novu i prepoznatljivu autorsku sliku njemačke Sedme umjetnosti.

Mostovi i zidovi

Berlinski zid, taj simbol podijeljene Europe postaje sve davnija prošlost, a glavni njemački grad poprima posve drugu ulogu. U vremenu u kojem niče sve više zidova – Berlin postaje mjesto stvaranja mostova. Zato će kroz izložbu Mostovi i zidovi, organizatori predstaviti umjetničku scenu doseljenika iz Hrvatske i okolnih zemalja koji duhovni prostor stvaranja traže u berlinskom Babilonu. Slikar Lovro Artuković, vizualna umjetnica Nika Radić, redateljica i vizualna umjetnica Šejla Kamerić, performerica i interdisciplinarna umjetnica Tanja Ostojić – samo su neki od umjetnika koji stižu u Motovun, dok sama izložba objedinjuje radove trinaest umjetnika mlađe i srednje generacije, odnedavna s berlinskom adresom.

Berlin ne bi bio Berlin bez njegove klupske scene. U motovunskim noćima partijat će se uz zvukove koji stižu sa sjevera: uz spomenutog Marka Reedera, koji spaja elektronske ritmove i glazbu post-punka, na brdo filmova stiže i Colin Arnold, pokretač dugovječnog klupskog programa Dangerous Drums.

Povezani tekstovi

“Linije pogleda” u Dokukinu KIC

Sljedećeg ponedjeljka u Dokukinu KIC će biti prikazano svih pet epizoda dokumentarnog serijala "Linije pogleda" (Dokumetar / FPS Media; 2025.).

Projekcija, masterclass i radionica Stefana Pavlovića u Zagrebu

U Zagrebu će se 16. i 17. siječnja 2026. održati masterclass, radionica te projekcija filma "U potrazi za konjima" Stefana Pavlovića.

“Bosanoga (sasvim slučajna smrt)” u KIC-u

U sklopu programa "Prvih 25 se pamti", u zagrebačkom KIC-u će 9. prosinca u 20 sati biti prikazan film "Bosanoga (sasvim slučajna smrt".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.