PočetnaVijestiU kinu Tuškanac započela akcija 'Daj mi kino 2'

U kinu Tuškanac započela akcija ‘Daj mi kino 2’

|

Javnim okupljanjem u kinu Tuškanac danas je službeno započeta akcija “Daj mi kino 2” koja za cilj ima ukazati na važnost očuvanja statusa kina Tuškanac kao temeljne kinotečne dvorane u gradu Zagrebu. Na samom početku, sve okupljene pozdravio je predsjednik Hrvatskog filmskog saveza Tonći Gaćina, da bi potom glumci Tihana Lazović i Dado Ćosić pročitali samo dio filmskih autora čije smo klasike imali mogućnost u posljednjih trinaest godina pratiti na kino platnu kina Tuškanac. 

“Nismo mislili da ćemo se ponovno morati boriti za kino prostor u Zagrebu. Mi nismo političari, mi se bavimo filmom, živimo za film i želimo da ovo ostane hram filmske kulture”, izjavila je Diana Nenadić, filmska kritičarka i voditeljica izdavačkih djelatnosti Hrvatskog filmskog saveza. Istaknula je kako nadležne osobe iz Grada Zagreba nisu pokazale interes da im pomognu u rješavanju problema poput saniranja velike štete u prostoru Hrvatskog filmskog saveza, nastale prije nekoliko mjeseci intervencijom jednog stanara.

Foto: Demjan Rožman

“Nakon pisma iz Grada kojim se preispituje naše podstanarsko pravo u ovim prostorima, mi smo nadležnima iz Grada Zagreba uputili poziv na sastanak kojim bismo pokušali razriješiti novonastalu situaciju. No iako je prvotno potvrdio dolazak, zamjenik pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Tedi Lušetić nije došao na dogovoreni sastanak te smo mi odlučili krenuti u akciju kako bismo ukazali na neizvjesnu budućnost kina Tuškanac”, dodala je Nenadić.

“Samo licemjeran čovjek može biti negativan nakon informacije o otvaranju novog kina. Mi nipošto nismo protiv otvaranja novih dvorana, i sama sam odrasla u Kinoteci. Zbog te nostalgije dijelom je otvoreno i ovo kino kao i pokrenuta akcija ‘Daj mi kino’ 2006. kojom smo sačuvali kino Europa. Mi smo za dogovor, za transparentnost, za profesionalnu etiku koja izostaje. Evidentno je da je program buduće Kinoteke gotovo identičan našem pa se postavlja pitanje postoji li potreba za dva ista programa, tj. za programom u našem prostoru. Želimo jasnu kulturnu strategiju”, tim je riječima svoje obraćanje zaključila Diana Nenadić.  

Na fotografiji: Diana Nenadić / Foto: Demjan Rožman

Potporu kinu Tuškanac iskazao je i direktor Zagreb Film Festivala i kina Europa Boris T. Matić: “Kino Tuškanac bilo je prvo neovisno kino u Zagrebu koje je vraćeno filmofilima. Potom je isto učinjeno i s kinom Europa, a posljedično je nastala i Mreža kina koja danas broji više od 40 kina. Podržavamo ovu akciju, no mi nismo protiv otvaranje Kinoteke, već očekujemo strategiju, jasne informacije tko će i kako financirati te programe. Na prikazanom filmu koji je donio uvid u presjek djelovanja kina Tuškanac u posljednjem desetljeću, vidjeli smo neke preminule kolege iz svijeta filma koji su zadužili domaću kinematografiju. Ne dajmo kinu Tuškanac da umre”.  

Hrvoje Turković, filmski teoretičar, kritičar, profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te dugogodišnji predsjednik HFS-a, u video-izjavi je rekao: “Neshvatljivo mi je što se ‘ad hoc zamjenskim idejama’ pokušava uništiti živi filmski centar na koji su ljudi navikli i koji djeluje plodno. To mi sliči na kulturocid, netko će početi s novim programima, a ovdje već takav program postoji i nije samo prikazivački nego ima drugi niz djelatnosti, filmskog izdavaštva, edukativnih programa, radionica, predavanja”.

Pisma potpore HFS-u već dosad je poslalo niz filmskih udruga, festivala te inozemnih veleposlanstava i kulturnih centara s kojima je HFS redovito surađivao u svojim programima. Svi zainteresirani mogu iskazati svoju potporu za opstanak kina Tuškanac putem online peticije.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.