PočetnaVijesti"Kino otok" najbolji regionalni film 12. Slobodne zone

“Kino otok” najbolji regionalni film 12. Slobodne zone

|

Svečanom dodjelom nagrada sinoć je u Beogradu završen 12. Filmski festival Slobodna zona (Beograd, Niš i Novi Sad; 10. – 15. studenoga). Za dokumentaristiku jedan od značajnijih regionalnih festivala, ove je godine po prvi puta poprimio natjecateljski karakter, dodijelivši nagrade u četiri različite kategorije: međunarodnoj, regionalnoj, ljudskim pravima te srednjoškolskoj.

Kroz šest dana trajanja, na Slobodnoj zoni prikazano je pedeset filmova za preko 20 tisuća gledatelja, dok je sam glavni grad Srbije pohodilo i pedesetak filmskih profesionalaca te ostalih javnih ličnosti. Ovogodišnji program uz direktora festivala Rajka Petrovića, selektirali su Branka Pavlović, Biljana Tutorov te hrvatski novinar i pisac Viktor Ivančić u gostujućoj selektorskoj ulozi.

Najboljim filmom međunarodne konkurencije 12. Slobodne zone žiri (filmska kritičarka Dubravka Lakić, producent Oliver Sertić i scenarist Szabolcs Tolnai) je proglasio dokumentarac Rusa Vitalija Manskog o porculanskoj stvarnosti Sjeverne Koreje, “Ispod sunca” / “Under the Sun” / “V luchakh solnca” (2016).

U regionalnom dijelu programa nastupilo je ukupno sedamnaest filmova, od kojih je Nagradu za najbolji regionalni film žiri (producentica Lejla Dedić, montažerka Jelena Maksimović i Vuk Perović, urednik filmskog i serijskog programa na RTV Crna Gora) odnio naš “Kino otok” (Restart, 2016.) Ivana Ramljaka.

Žiri je film počastio riječima: “Poetski dokumentarac preciznog redateljskog izraza u kojem se prelamaju realni i fiktivni životi, dok se, istovremeno, s publikom dijeli neograničena ljubav autora prema kinu i filmu”.

Ramljakov nagrađeni film nastao je u produkciji zagrebačkog Restarta, a svjetsku premijeru doživio je na 12. ZagrebDoxu. Uz režiju autor potpisuje i scenarij; producentsku pomoć dobio je u Vanji Jambrović i Tiboru Keseru; direktor fotografije bio je Ivan Slipčević; montažer Damir Čučić; dok je za oblikovanje zvuka bio zadužen Hrvoje Radnić.

Dodatno, Specijalno regionalno priznanje otišlo je u ruke bosanskohercegovačke autorice Selme Doborac i njene kritičke refleksije na rat, “Those Shocking Shaking Days” (2016). Najboljim filmom o ljudskim pravima žiri (novinarka Tamara Skrozza, umjetnički direktor DokuFesta Veton Nurkollari te hrvatski povjesničar i pisac Dragan Markovina) je jednoglasno proglasio također dokumentarni film BiH redateljice Lidije Zelović, “Moj vlastiti rat” (2016), osobnu priču o ratu u bivšoj Jugoslaviji i njegovim posljedicama.

Nagrada publika, i to uvjerljivo najvećim brojem glasova, došla je do američkog redatelja Morgana Nevillea i dokumentarnog filma “Glazba stranaca: Yo-Yo Ma i Silk Road Ensemble” / “The Music of Strangers: Yo-Yo Ma and the Silk Road Ensemble” (2015), koji prati poznatog violončelista Yo-Yo Maa i njegov renomirani multikulturni glazbeni sastav.

Natjecateljski program 12. Slobodne zone obogatilo je pet hrvatskih dokumentarnih filmova. Uz “Kino otok”, Srbiju su posjetili “Treći” (Interfilm, 2016.) Arsena Oremovića, “Kandidat” (2016) Tomislava Pulića i Roberta Tomića Zubera, “Iza lica zrcala” (Factum, 2016.) Katarine Zrinke Matijević te “Kratki obiteljski film” (HRT, 2015.) Igora Bezinovića.

U popratnom programu “Balkan future is here” prikazana su tri HR-dokumentarca nastala u sklopu Restartove Škole dokumentarnog filma: “Rezidba” (2015) Katerine Dude, “Ispred zastava” (2016) Sanje Bistričić i “Samo tvrdo” (2016) Dražena Puklaveca.

Opširnije informacije o samom festivalu doznajte na sljedećoj poveznici.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.