Hrvatsko audiovizualno vijeće održalo je u petak, 28. listopada, svoju 75. sjednicu na kojoj je donijelo odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za kratkometražni igrani film (rok 20. lipnja 2016.), odnosno Javnom pozivu za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata animiranih i dugometražnih dokumentarnih filmova (rokovi 18. travnja i 11. srpnja 2016.).
Svoju odluku Vijeće (Ivana Vukinovac Gelo, Dana Budisavljević, Vera Robić-Škarica, Branko Matutinović, Dinko Majcen, Zrinko Ogresta, Nikola Francetić, Dino Paškov, Branko Schmidt, Silvestar Kolbas i Tonko Weissmann) je donijelo po prijedlozima Umjetničkog vijeća (Jelena Paljan, Ivana Fumić, Sanja Ravlić, Ana Marija Simić, Dean Šoša, Boško Picula i Miroslav Sikavica), čija je 54. sjednica održana 28. listopada 2016. godine.
U kategoriji razvoja scenarija dugometražnih dokumentarnih filmova, prvi su rok (18.4.2016.) uspješno apsolvirala četiri projekta kojima je dodijeljeno po 35 tisuća kuna, ukupno 140 tisuća hrvatskih novčanica.
Dokumentarni film “Moja susjeda Vedrana” (Metar60) prati susjedu autorice Vedrane Pribačić, koja preživljava skupljajući boce na zagrebačkim ulicama, istovremeno se boreći protiv ratnih trauma, ali i čuvajući sjećanje na davno zaboravljeni zanat zlatovez.
U produkciji Pulske filmske tvornice trebao bi nastati najnoviji dokumentarac Mladena Ćapina (“Utopija”), čija se “Povijest jednog spomenika” vraća duboko u povijest, točnije u rujan 1943. godine. Tada se, naime, dogodila prva i jedina pobuna unutar vojske Wermachta u Drugom svjetskom ratu. Izveli su je hrvatski i muslimanski pripadnici trinaeste SS divizije (Handžar), koja je sljedećeg dana ugušena u krvi. Na mjestu streljanja podignuta je spomen ploča, da bi francuska država početkom pedesetih godina odabrala rad hrvatskog kipara Vanje Radauša za još dostojnije obilježavanje sjećanja na taj događaja. Spomenik, međutim, zahvaljujući jugoslavenskoj vrhušci nikada nije pristigao na konačno odredište…
Drugi rok razvoja scenarija dugometražnih dokumentarnih filmova (11.7.2016.) prošlo je šest filmova. Svi projekti dobili su jednakih, generičkih 35 tisuća kuna, među njima i “Žene.hr”, najnoviji dokumentarac Katarine Zrinke Matijević (“Iza lica zrcala”). Film razlaže živote Jelene Zrinski, Ivane Brlić Mažuranić i Naste Rojc propitujući kako se na ovim prostorima odnosimo prema umjetničkom i povijesnom nasljeđu obrazovanih i mudrih hrvatskih žena.
U kategoriji poticanja razvoja dugometražnih dokumentarnih filmova (1. rok, 18.4.2016.) četiri dokumentarca uknjižila su ukupno 415.690 kuna, dok je najviše sredstava – 120 tisuća kuna – pripalo Nevenu Hitrecu (“Ovrha”, “Riba ribi grize rep”) za film “Velebit” (O, ne radiona), audiovizualnom eseju i meta-priči o mitskoj hrvatskoj planini.
Po okruglih sto tisuća kuna primili su filmovi “Štafeta smrti” (Udruga Ime dobrote) Nade Prkačin te “Tvornice radnicima” (Fade In) Srđana Kovačevića. “Štafeta smrti” nas vraća na početak Domovinskog rata i trenutak povlačenja hrvatskih branitelja iz slavonskog mjesta Bogdanovci. Prelazeći preko minskih polja, hrvatski vojnici svjesno su žrtvovali svoje živote kako bi spasili one svojih civilnih supatnika.
Što se dogodi kad radnici fizički obrane svoja radna mjesta i istjeraju privatizacijske vlasnike, objasnit će nam Srđan Kovačević u svojem dokumentarcu “Tvornice radnicima?” ITAS – Prvomajska nasljednik je nekad svjetski poznate tvornice alatnih strojeva Prvomajska u mjestu Ivanec u Varaždinskoj županiji. Iako tvornica s dvjestotinjak radnika još uvijek redovito posluje, odnosi unutar nje daleko su od idealnih.
Možda i najintrigantnija tema među odabranim projektima pripada filmu “Izgubljena kolonija” redatelja i scenarista Edija Mužine. Dokumentarac u produkciji Stvaralačke mreže Zebra na svoje je ime zapisao 95.650 kuna te će pokušati rasplamsati teoriju o Croatanima, sjevernoameričkim Indijancima i navodnim potomcima dubrovačkih pomoraca nastanjenih na tom području prije engleskih kolonizatora.
Kvalifikacijsko sito i rešeto drugog roka (11.7.2016.) razvoja projekata dugometražnih dokumentarnih filmova uspješno je apsolvirao tek jedan film. U produkciji Četiri filma nastaje film “Borac” (135 tisuća kuna) autora Damira Markovine, koji će kroz priču o obnovi dvije barke približiti dosad nepoznate detalje o korčulanskoj drvenoj brodogradnji i jednoj civilizaciji koja nepovratno nestaje pred naletom turističko-gentrifikacijskih valova.
