PočetnaNajaveKineDok: "Moj otac bankar" i gostovanje redateljice Ieve Ozoline

KineDok: “Moj otac bankar” i gostovanje redateljice Ieve Ozoline

|

Kako prevariti Interpol, promijeniti identitet i nestati s lica zemlje? Pitanja su to na koje je odgovor dobila Ieva Ozolina u filmu “Moj otac bankar” / “Mans tēvs baņķieris” (2015). Latvijska je debitantska redateljica potaknuta fotografijom s Interpolove tjeralice odlučila krenuti u potragu za davno izgubljenim ocem milijunašem, i pritom snimila uzbudljivu emotivnu priču o čovjeku koji se izgubio u vremenu tranzicije… I kćeri koja se nada kako će ga pronaći.

U utorak, 11. listopada, u Dokukinu KIC s početkom u 19 sati, održat će se projekcija dokumentarca “Moj otac bankar” na kojoj gostuje i sama autorica filma, Ieva Ozolina.

Film prikazuje Latviju nakon raspada Sovjetskog Saveza kao zemlju u kojoj nastaje potpuni kaos, a Latvijce kao ljude koji u tom vremenu misle da mogu raditi što ih je volja. Jedan od njih je i nekad skromni profesor Boriss Osipvs, koji je preko noći postao oholi bankar, tipičan za sve istočnoeuropske novopečene bogataše početkom 90-ih godina. No, ubrzo je nakon svoje prevare štediša napustio zemlju te potpuno nestao iz života svoje obitelji. Petnaest godina kasnije, njegova kćer, latvijska umjetnica Ieva Ozolina, oboružana samo fotografijom s Interpolove tjeralice, putuje u azil za mentalne bolesnike u Maleziji kako bi saznala je li čovjek na fotografiji doista njezin rođeni otac – odbjegli milijunaš koji je osramotio svoju obitelj.

Nakon projekcije filma u zagrebačkom Dokukinu KIC, održat će se Q&A s autoricom dokumentarca uz moderaciju riječkog dokumantarista Igora Bezinovića.

Osim u Zagrebu, projekcije filma te gostovanje autorice održat će se i u Splitu (Judino Drvo, 12.10.), Zadru (klub ACME, 14.10.) te Čakovcu (Prostor CeZam, 15.10). Ulaz na sve projekcije je besplatan.

Gostovanje i projekcija filma “Moj otac bankar” održava se u sklopu međunarodnog projekta KineDok koji kreativne i autorske dokumentarce vadi iz klasičnih kino-dvorana i dovodi pred ljubitelje filma.

KineDok će se do kraja 2016. godine održati na više od dvadeset lokacija diljem zemlje uključujući Zagreb, Karlovac, Čakovec, Đakovo, Zabok, Križevce, Varaždin, Bjelovar, Pulu, Umag, Rijeku, Zadar, Split, Orebić i mnoge druge.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

Wangova Kina u "Mladost (Teška vremena)" predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice.

Nesvjesno, nevidljivo i ukradeno: Retrospektiva Kamala Aljafarija na 22. Human Rights Film Festivalu

Uzevši u obzir ideje koje pokreću Human Rights Film Festival od samog početka 2002. godine, bilo bi začuđujuće da se njegovo 22. izdanje nije u nekom obliku uhvatilo u koštac s aktualnim zbivanjima u području Gaze i Zapadne Obale.

22. Human Rights Film Festival: “Mačke iz Gokogu hrama” – Signali intuitivnog

Mačke su u filmu "Mačke iz Gokogu hrama" (2024) napokon punokrvne sudionice, a utjecaj izvanjskih momenata na mačju populaciju prva stepenica poduzetog istraživanja.

22. Human Rights Film Festival: “Riefenstahl” – Umjetnost i politika

"Riefenstahl" (2024) Andresa Veiela zauzima oštriji stav prema djelovanju filmašice Leni Riefenstahl u nacističkoj Njemačkoj.

Tri dokumentarca otvaraju novu godinu Dokukina KIC

Tri dokumentarna filma otvaraju novu godinu zagrebačkog Dokukina KIC.

22. Human Rights Film Festival: “TWST / Things We Said Today” – Simfonija velegrada

"TWST / Things We Said Today" (2024) njemačko-rumunjskog autora Andreja Ujice smješten je u 1960-e, u postojbinu tvista, SAD.

Top 10: Najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine

Ovo su najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine po izboru Hrvoja Krstičevića, glavnog urednika portala Dokumentarni.net.

Hrvatska premijera filma “Fiume o morte!” 8. veljače u Rijeci

Hrvatska premijera dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" (2024) Igora Bezinovića održat će se u Rijeci 8. veljače.

Poetika puža

Posljednji tekst ovogodišnje "Dokulture" bavi se filmom "Kadence za vrt" / "The Garden Cadences" (2024) Dane Komljena.

Post-filmski svijet Ismaëla Joffroya Chandoutisa

Posljednji esej "Eksperimentalni glasovi u dokumentaristici" donosi tekst o inovativnom univerzumu nagrađivanog filmskog umjetnika Ismaëla Joffroya Chandoutisa.