PočetnaVijesti"Čovjek s Arana" na Lenićevoj listi

“Čovjek s Arana” na Lenićevoj listi

|

Vizualno impresivni britanski igrano-dokumentarni film “Čovjek s Arana” / “Man of Aran” (1934) Roberta J. Flahertyja danas će biti prikazan u Klubu Pulske filmske tvornice u sklopu već tradicionalne Lenićeve liste. Za uvodnu riječ i naknadnu moderaciju diskusije bit će zadužen filmski autor i kritičar Elvis Lenić, a ulaz na program koji će početi u 20 sati je slobodan.

Film prikazuje stanovnike Aranskog otočja na zapadnoj obali Irske koji žive izvan suvremenih tokova. Faherty je dokumentirao njihovu svakodnevnu borbu za preživljavanje koja uključuje ribarenje s litica, uzgajanje krumpira i lov na morske pse. Međutim, naglasak je prvenstveno stavljen na prikaz surove prirode krševitog, vjetrovitog i često olujnog otoka.

U fokusu je troje otočana koji predstavljaju tipičnu obitelj podneblja, s time da je Flaherty inzistirao na rekonstrukciji tradicionalnog oblika života, osobito ribolova. Film je izazvao niz kontroverzi zbog namještenosti određenih scena. Primjerice, članovi obitelji u stvarnosti nisu u rodu već ih je Flaherty odabrao zbog njihove fotogeničnosti.

Također, primitivne tehnike ribolova nisu korištene već desetljećima pa su ih ribari morali ponovo naučiti. Unatoč tome, “Čovjek s Arana” se smatra jednim od klasičnih ostvarenja dokumentarnog, odnosno etnografskog žanra. 1934. godine isto je ostvarenje osvojilo Mussolinijev kup za najbolji strani film na 2. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.